Rekordni rezultat krajnje desne stranke Alternative za Njemačku (AfD) na parlamentarnim izborima u nedjelju nastavak je uspona radikalne, nacionalističke ili ekstremne desnice posljednjih godina u Europi.

U Italiji Giorgia Meloni, čija je tvrdodesna populistička stranka Braća Italije izvojevala povijesnu pobjedu na parlamentarnim izborima 2022., vodi vladu od listopada te godine u koaliciji s još jednom krajnje desnom Ligom Mattea Salvinija i konzervativnom strankom Forza Italia. Meloni je bila jedina europska čelnica koja je nazočila inauguraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa 20. siječnja.

U Mađarskoj je suverenist Viktor Orban, premijer od 2010. godine, ponovno izabran u travnju 2022. na četvrti uzastopni mandat nakon nadmoćne pobjede njegove stranke Fidesz na parlamentarnim izborima. U Nizozemskoj je čelnik krajnje desnice Geert Wilders, čija je Slobodarska stranka (PVV) pobijedila na parlamentarnim izborima u studenome 2023., sklopio koalicijski sporazum s tri desne stranke u svibnju 2024. Morao je odustati od svojih ambicija da postane premijer zato što su neke stranke prijetile da će se distancirati od njega zbog notorno protuislamskih i euroskeptičnih pozicija. U Slovačkoj se nacionalistički premijer Robert Fico (stranka Smer) vratio na vlast u listopadu 2023. Fico je među rijetkim čelnicima Europske unije bliskih Kremlju, a udružio se s centrističkom strankom Hlas (Glas) i krajnje desnom strankom SNS. U Finskoj je Finska stranka, krajnje desna stranka koja je ostvarila drugo mjesto na parlamentarnim izborima u travnju 2023., članica vladajuće koalicije koju je formirao konzervativac Petteri Orpo, čija je Nacionalna koalicija desnog centra pobijedila na izborima. Krajnje desna stranka Švedski demokrati (SD), druga na parlamentarnim izborima 2022., nema predstavnika u švedskoj vladi, ali je usko uključena u njezine odluke.

Ekstremna desnica bila je na pragu vlasti i u drugim zemljama.

Nakon povijesne pobjede na parlamentarnim izborima u rujnu 2024., austrijska Slobodarska stranka (FPÖ), koju su osnovali bivši nacisti, a sada ju vodi Herbert Kickl, počela je u siječnju pregovore o formiranju vlade s konzervativnom ÖVP-om. No ti su pregovori su propali, pogotovo zato što je krajnja desnica htjela gurnuti zemlju u euroskepticizam. ÖVP i FPÖ već su udružili snage kako bi upravljali u pet od devet austrijskih regija. U Francuskoj je republikanski front formiran za izbore u ljeto 2024. spriječio Nacionalno okupljanje (RN) da dođe na vlast. No ta krajnje desna stranka, čija je čelnica Marine Le Pen bila protivnica Emmanuelu Macronu na posljednjim dvama predsjedničkim izborima, danas je relativno vodeća stranka u Nacionalnoj skupštini. Doris Kujek/H n