Iako je cijela Europa drhtala nad ishodom parlamentarnih izbora u Njemačkoj, ove se nedjelje u toj zemlji u političkom smislu nije promijenilo gotovo ništa. Umjesto socijaldemokrata (SPD) Olafa Scholza, kancelar će postati prvi čovjek Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz. Tako da će Njemačku i u sljedeće četiri godine voditi predstavnik jedne od dviju stožernih stranaka kao što je to slučaj u posljednjih 80 godina. Štoviše, gotovo je sigurno da će Nijemci ponovno imati veliku koaliciju, što pak znači da će Merzovu Vladu podržati SPD, ali bez Scholza, koji se odlučio povući iz visoke politike zbog povijesno najlošijeg rezultata socijaldemokrata nakon Drugoga svjetskog rata. Alternativa za Njemačku (AfD) postala je, istina, po snazi druga stranka u Njemačkoj, ali je oko nje napravljen toliko snažan sanitarni koridor da ne postoji nikakva šansa da bi ta stranka na bilo koji način mogla postati dio bilo kakve vladajuće većine. Zeleni su prošli lošije nego na prošlim izborima, ali čak i ne toliko loše s obzirom na to da ih velik dio javnosti smatra najodgovornijim za gospodarsko posrtanje Njemačke. Liberali (FDP), dosadašnji članovi vladajuće koalicije, ovoga puta nisu uspjeli prijeći izborni prag, pa će u sljedeće četiri godine ostati izvan Bundestaga. Za razliku od njih, Ljevica - stranka nastala u suradnji nekadašnje komunističke stranke koja je vladala DDR-om i lijeve frakcije SPD-a - ušla je u Bundestag, ali će i četiri sljedeće godine boraviti u oporbenim klupama bez šanse da se približi bilo kakvoj vlasti. Na žaljenje mnogih, prag od pet posto, ponajviše zbog medijske blokade, nije uspjela preskočiti stranka Sahre Wagenknecht, koja se prije godinu dana odvojila od Linke, a koja se zauzima za mir s Rusijom i ograničavanje imigracije.

Iz CDU-a, koji je i na ove parlamentarne izbore izišao zajedno sa svojim sestrinskim bavarskim CSU-om, dolaze optimistične najave da će u najkraćem mogućem roku sa SPD-om složiti vladajuću koaliciju s obzirom na probleme na domaćem i međunarodnom planu.

- Što se nas tiče, pregovori mogu početi brzo, vrlo brzo. Mi vidimo kakva je situacija u svijetu: Ukrajina, Rusija, SAD. Prvi bi pregovori svakako trebali započeti već ovoga tjedna - rekao je član Predsjedništva CDU-a Jens Spahn.

Nakon prvih službenih rezultata objavljenih tijekom noći postalo je vidljivo da Savez Sahra Wagenknecht neće prijeći izborni prag pa je postalo jasno da je Uniji CDU/CSU dovoljan samo jedan koalicijski partner za sastavljanje vlade. CDU/CSU osvojili su 28,5 posto glasova, AfD povijesno visokih 20,8, SPD pak povijesno niskih 16,4 posto, Zeleni 11,6, Ljevica 8,7. To znači da će CDU/CSU u novom sazivu parlamenta imati 208 mandata, AfD 152, SPD 120 mjesta, Zeleni 85 i Ljevica 64 mandata. Jedno mjesto ima i stranka danske manjine. CDU/CSU imat će zajedno 328, što je dovoljno za sastavljanje Vlade. Bundestag ima 630 zastupnika.

Sam kancelarski kandidat Friedrich Merz najavio je da kako mu je cilj sastavljanje vlade do Uskrsa, koji pada krajem travnja.

- Problema ima puno. Svijet ne čeka na nas. Svijet očekuje stabilnu vladu u Njemačkoj. Danas slavimo, a od sutra moramo zasukati rukave - rekao je Merz još u nedjelju navečar nakon izborne pobjede. On je i u samoj izbornoj večeri pohvalio političke takmace za “fer predizbornu kampanju”, što je protumačeno kao direktno pružanje ruke SPD-u. U predizbornoj kampanji Merz je u više navrata kategorično odbijao suradnju s desničarskim AfD-om.

Iako nakon ostanka samo pet stranaka u Bundestagu Unija ne mora ulaziti u koaliciju sa Zelenima, što bi znatno otežalo ostvarenje planova za temeljne društvene reforme, prije svega migracijske politike, zbog jakog AfD-a, ali i stranke Ljevica, nova demokršćansko-socijaldemokratska većina neće moći bez podrške jedne od tih dviju stranaka mijenjati Ustav. Ljevica je, međutim, najavila da će podržavati vladu u nekim projektima, poput ukidanja zabrane zaduženje, pitanja oko kojeg se zbog otpora liberala i raspala posljednja vlada Olafa Scholza.

Socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz najavio je kako neće sudjelovati u eventualnim pregovorima te da neće preuzimati ministarske funkcije u eventualnoj vladi Unije i SPD-a. Glavni tajnik SPD-a Matthias Miersch suzdržan je oko koalicijskih pregovora, za koje očekuje da će biti teški.

- Sve ovisi o tome kako će se ponašati Merz tijekom pregovora - rekao je Miersch za javni servis ARD. On je također najavio da će o ulasku u koaliciju s Unijom konačno odlučivati baza glasanjem. Ocjenjuje se da će Unija inzistirati na pooštrenju pravila o migraciji, u čemu mogu računati s podrškom SPD-a. n