Nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump telefonski razgovarao o ratu u Ukrajini s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, a potom i s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, diplomatski pregovori o ishodu sukoba koji je Trump obećao završiti - čine se još bližima.

U podužoj objavi Trump je rekao da su se on i Putin "složili da njihovi pregovarački timovi odmah počnu pregovore", a da će on krenuti pozivom predsjedniku Zelenskom kako bi ga se "informiralo" o njihovu razgovoru. I Kremlj je potvrdio da su Trump i Putin razgovarali oko sat i pol te da su se dogovorili susresti, a poslije je objavljeno da će to biti u Saudijskoj Arabiji.

Dodatni zahtjevi

Prema svemu sudeći, Trumpov i Putinov "plan" je dogovoriti najvažnije okvire u kojima bi ishod pregovora bio moguć i "servirati" ih Ukrajincima (Zelenskom) te izvijestiti Europsku uniju, koja je uz stradalu Ukrajinu, ekonomski podnosi daleko najveći teret toga rata. Podsjetimo da je EU uoči agresije bio blizu uspostavljanja bliskih ekonomskih odnosa s Rusijom, začetak čega su trebali biti sada uništeni plinovodi Sjeverni tok 1 i 2, a danas kupuje skuplji plin i naftu iz škriljevaca od SAD-a, na što se mora oslanjati nakon prekida veza s Rusijom. Od silnih poziva i podrške NATO-a, u kojem SAD vodi glavnu riječ, približavanja Ukrajine tom savezu, što je i bio jedan od uzroka nastavka ruskih osvajanja u Ukrajini koji traje već gotovo tri godine, nije ostalo gotovo ništa - Trump i Putin će već sve dogovoriti, a to tko je najviše "gurao" Ukrajinu prema nastavku otpora i željenom, ali očito nedostižnom, vraćanju Krima, anektiranog 2014., očito će se lako zaboraviti. Kao i na sve žrtve koje su u tom ratu pale.

Trump piše o "dugom i vrlo produktivnom" razgovoru s Putinom o "Ukrajini, Bliskom istoku, energetici, umjetnoj inteligenciji, snazi dolara i drugim temama". "No prvo, složili smo se, moramo zaustaviti milijune smrti koji se događaju u ratu Rusije i Ukrajine. Predsjednik Putin čak je koristio moj snažan moto iz kampanje: zdrav razum", kaže Trump. Tvrdi da je i razgovor sa Zelenskim prošao "jako dobro", jer on, kao i Putin, "želi sklopiti mir". Ured Zelenskog potom je objavio da su razgovarali o "prilikama za postizanje mira i našoj spremnosti da radimo zajedno te o tehnološkim mogućnostima Ukrajine, uključujući dronove i druge napredne industrije". Trump je objavio da je uputio državnog tajnika Marca Rubija, direktora CIA-e Johna Ratcliffea, savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Waltza te veleposlanika i posebnog izaslanika Stevea Witkoffa da predvode pregovore za koje "snažno vjeruje da će biti uspješni". "Milijuni ljudi poginuli su u ratu koji se ne bi dogodio da sam ja bio predsjednik, no on se dogodio i mora se završiti", smatra američki predsjednik.

Ministar obrane SAD-a Pete Hegseth

Oko petine ukrajinskog teritorija danas je pod ruskom okupacijom, a Moskva od Kijeva za prekid sukoba traži još dodatan teritorij i trajnu neutralnost!? Ukrajina pak traži da se Rusija povuče s okupiranih teritorija Ukrajine te želi članstvo u NATO-u ili slične sigurnosne garancije koje će ju štititi od budućih napada Rusije. Prema posljednjim nastupima ukrajinskog vodstva čini se da je Kijev spreman odustati od članstva u NATO-u, no da im je za primirje nužna vojna podrška.

Zelenski je reagirao na razgovore Trumpa i Putina, rekavši da neće prihvatiti nikakve sporazume o Ukrajini koji u pregovore ne uključuju samu Ukrajinu. "Kao nezavisna država, ne možemo prihvatiti nikakve sporazume sklopljene bez nas", rekao je Zelenski.

Ministri vanjskih poslova Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Poljske, Italije, Španjolske i Europske komisije sastali su se s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova u Parizu. Europske zemlje rekle su da moraju sudjelovati u pregovorima o sudbini Ukrajine, naglašavajući da bi samo pravedan sporazum sa sigurnosnim jamstvima osigurao trajni mir. "Ukrajina i Europa moraju biti dio bilo kakvih pregovora", istaknuli su. Naime, na pitanje hoće li neka europska država biti uključena u mirovne pregovore, iz Bijele kuće stiže odgovor: "Trenutno nema nijedne europske države koja je uključena." Šefovi španjolske, njemačke i francuske diplomacije izjavili su pak u Parizu, prije sastanka o europskoj obrani i Ukrajini, da se nijedna odluka o Ukrajini ne može donijeti bez Kijeva i sudjelovanja Europe. "Neće biti pravednog i trajnog mira u Ukrajini bez sudjelovanja Europljana. Napuštanje Ukrajine i prisiljavanje na kapitulaciju značilo bi ustoličiti zakon najjačeg i poslati poziv svim despotima i tiranima da nekažnjeno napadnu susjeda", upozorio je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot, a njemačka ministrica Annalena Baerbock i španjolski kolega José Manuel Albares Bueno ustvrdili su da se nijedna odluka o Ukrajini ne može donijeti "bez Ukrajine". "Govorimo o suverenoj zemlji s demokratski izabranom vladom. Uz to, ništa što utječe na europsku sigurnost - a ruska agresija na Ukrajinu izravno prijeti europskoj sigurnosti - ne može se odlučiti bez Europe. Svijet nije 'džungla'. Imamo svjetski poredak temeljen na Povelji UN-a koji funkcionira od kraja Drugog svjetskog rata za dobrobit svih", kaže Bueno. Baerbock ističe da Europa mora "ostati ujedinjena".

Pravedan mir

Premijer Andrej Plenković je uoči odlaska na Minhensku sigurnosnu konferenciju, kojom će zasigurno dominirati tema o ruskoj agresiji na Ukrajinu i planu za za njen kraj, rekao da je s tog skupa potrebno poslati poruku o nužnosti pravednog mira. "Tu posebno mislim na razgovore Trumpa i Putina", rekao je.

Ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić rekao je da nepravedan mir jednostavno nije opcija i ne smije to biti. "U pregovaračkom procesu Ukrajina mora imati status žrtve kako bi ispregovarala pravedan mir i ne smije se dopustiti da nakon tri godine razaranja Rusija završi s nekakvom pobjedom. Bitno je da Europa inzistira na pravednom miru. Ne samo zbog Ukrajine nego i zbog primjera cijelom svijetu i onima koji imaju namjere poput ruskih pretenzija prema ukrajinskom teritoriju. Ključno je da Europa inzistira na tome", kaže, dodajući da bi nepravedni mir samo nakratko zaustavio sukob koji bi ponovno bio aktiviran za neko vrijeme. Ističe da je Hrvatska do sada izdvojila za pomoć Ukrajini 208 milijuna eura, što je s obzirom na njezin BDP sasvim dovoljno te da će nastaviti pomagati. Rekao je da su Europa i Kanada do sada sudjelovale sa 60 posto u ukupnoj vojnoj pomoći Ukrajini, a SAD s 40 posto. "Europa može i mora preuzeti dio odgovornosti kao što je i do sada, raditi na jačanju Ukrajine u vojnom smislu, ali i političkom kako bi bila zadovoljna ishodom pregovora", rekao je.

I vodeći njemački političari upozorili su da se u pregovorima o miru ne smiju ignorirati zahtjevi Kijeva, odbacili su "nametnuti mir" te istaknuli da Europa treba sudjelovati. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha poručio je kako Ukrajina i Europa ne smiju biti isključene iz budućih mirovnih pregovora za okončanje rata.