Hrvatska sve lošije stoji u borbi protiv klimatskih promjena, pri dnu je ljestvice EU-a
Među problemima u Hrvatskoj ističu se subvencije za fosilna goriva i nepostojanje jasnog plana njihova ukidanja
Hrvatska je na novoj ljestvici Indeksa klimatske uspješnosti (CCPI 2027) nazadovala za četiri mjesta i zauzela 49. poziciju, čime se svrstala među najslabije ocijenjene članice Europske unije. Unatoč određenom napretku u razvoju obnovljivih izvora energije i zakonodavstvu, stručnjaci upozoravaju na sporu provedbu klimatskih mjera, subvencioniranje fosilnih goriva i nedovoljnu potporu lokalnim zajednicama.
Četiri kategorije
Indeks klimatske uspješnosti (Climate Change Performance Index – CCPI), koji od 2005. godine objavljuju međunarodne organizacije Germanwatch i NewClimate Institute, uz doprinos mreže Climate Action Network, jedan je od najpoznatijih instrumenata za praćenje i usporedbu napretka država u ublažavanju klimatskih promjena. Njegovo najnovije izdanje, predstavljeno na klimatskoj konferenciji COP31 u Antaliji, obuhvaća 64 države i Europsku uniju, koje zajedno imaju više od 90 posto globalnih emisija stakleničkih plinova. Uspješnost se ocjenjuje u četiri kategorije: emisijama stakleničkih plinova, obnovljivim izvorima energije, potrošnji energije i klimatskoj politici. U procjeni nacionalnih i međunarodnih klimatskih politika sudjeluje oko 500 stručnjaka iz područja klime i energetike.
Prema rezultatima CCPI-ja 2027., Hrvatska je zauzela 49. mjesto, četiri mjesta niže nego prethodne godine, te je druga najslabije ocijenjena članica EU-a. U izvješću se navode određeni pozitivni pomaci, uključujući provedbu revidiranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana te stupanje na snagu novog Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Pozitivno je ocijenjen i program potpore kućanstvima, vrijedan 38 milijuna eura, namijenjen ugradnji sunčanih elektrana, dizalica topline i baterijskih sustava za pohranu energije. Ipak, ocjenjuje se da postojeće mjere nisu dovoljne za značajnije smanjenje emisija. Stručnjaci upozoravaju da se hrvatska klimatska politika u velikoj mjeri oslanja na formalno ispunjavanje europskih obveza, a provedba konkretnih mjera zaostaje. Među problemima se ističu subvencije za fosilna goriva, osobito u prometu, i nepostojanje jasnog vremenskog plana njihova ukidanja.
Energetske zajednice
Preporuke stručnjaka usmjerene su na ubrzavanje energetske tranzicije, smanjenje potrošnje energije i postupno napuštanje fosilnih goriva. Predlaže se prestanak upotrebe ugljena najkasnije do 2030., a plina do 2035., uz istodobno povećavanje ulaganja u obnovljive izvore energije.
Za ostvarenje tih ciljeva važni su brža izgradnja sunčanih elektrana i vjetroelektrana, modernizacija elektroenergetske mreže te razvoj kapaciteta za pohranu energije. Ubrzavanje investicija zahtijeva i jednostavnije administrativne postupke te učinkovitije priključivanje novih proizvodnih postrojenja na mrežu.
Znatan prostor za smanjenje emisija postoji u prometu, razvojem željeznice, javnog prijevoza i elektrifikacijom vozila. U zgradarstvu se kao važna mjera ističe podizanje stope energetske obnove, uz stabilnije financiranje i dostupnije programe potpore građanima.
Poseban dio izvješća odnosi se na lokalne i regionalne samouprave, koje se suočavaju s nedostatkom stručnih kapaciteta, složenim financiranjem i nedovoljnom institucionalnom podrškom. Jačanje njihove uloge, uključujući razvoj energetskih zajednica i sudjelovanje građana u proizvodnji energije, prepoznato je kao jedan od preduvjeta uspješnije tranzicije.