Ni kvartovski dućani više neće moći olako odobravati kupnju na rate
Trgovci imaju odgodu primjene, zakon ponajprije cilja na teleoperatore
Od 20. studenoga na snagu stupa novi zakon o potrošačkom kreditiranju, čiji je cilj osigurati odgovorno kreditiranje i spriječiti situacije u kojima potrošači preuzimaju obveze koje ne mogu podmirivati, priopćili su iz Ministarstva financija. Riječ je dakle o još jednoj regulativi kojom se zapravo potrošače želi zaštititi od njih samih.
Bez odgovora
Zapravo je riječ o prijenosu još jedne EU-direktive. Ona kod nas otvara i brojna pitanja, na koja još nema odgovora, pa zakon na snagu stupa djelomično i uz odgode. Općenito je cilj spriječiti prekomjerno zaduživanje građana jer krediti kućanstvima i dalje rastu po dvoznamenkastim stopama. Dođe li do krize, novog šoka ili poremećaja, postoji opasnost da ih mnogi neće biti u stanju vratiti, a onda kreću nove ovrhe i blokade.
Iznos blokada najveći je u dijelu neotplaćenih kredita - u broju su ih najviše pokrenuli teleoperatori, koji inače također odobravaju kupnju na rate. Novim se zakonom želi zaštititi potrošače, a od banaka se traži da ih dodatno informiraju, upozoravaju na cijenu kredita, ne dižu dopuštene minuse jednostrano i drugo. No onaj dio zakona koji se odnosi na procjenu boniteta kupaca kada kupuju na rate, ali ne preko banke, nego kod trgovca ili teleoperatora, još neće stupiti na snagu, odnosno u tom su dijelu trgovci, operateri i drugi koji se mogu javiti u ulozi kreditnog vjerovnika (a nisu banke), dobili odgodu primjene od pola godine do godinu. Naime, novi zakon sva prodajna mjesta koja odobravaju kupnju na rate, a ponajprije su to teleoperatori, tretira kao kreditore. Time su oni po novom zakonu dužni vršiti kreditnu procjenu kupca.
No nitko još ne zna točno kako će to činiti jer HNB još nije donio predviđeni podzakonski akt, koji bi im dao točne upute kako obavljati kreditnu procjenu, koje informacije od kupca smiju tražiti i kako će ih i otkuda on dostaviti. Brojna su pitanja otvorena, od privatnosti, bankarske tajne do toga tko i kako ima pravo baratati podacima građana, pod izlikom nekakve zaštite, a zapravo kršeći pravo na privatnost, samoprocjenu i na kraju - svačiju samostalnu odluku.
Odgoda
Uglavnom, novi zakon nije omiljen ni kod trgovaca koji ga doživljavaju i kao novi trošak. Ali i moguću zapreku prodaji. Oni naime moraju formirati i posebne odjele, educirati osoblje ili zaposliti novo, koje će se baviti procjenom boniteta kupca. Kako zakon ponajprije cilja na teleoperatore, za koje se ne može reći da su na rubu profitabilnosti, tu bi trebalo biti najmanje problema. No kupnju na rate koja nije vezana uz kartice odobravaju i drugi trgovci, najčešće bijelom tehnikom i drugom skupljom robom za domaćinstvo, koji sada moraju na neki način uvesti bankarske prakse. Kako su trgovci i obrtnici već poprilično “zaposleni” uvođenjem sidrenih cijena, ovaj trošak novi im je udarac na poslovanje. S druge strane, sve skupa moglo bi rezultirati upravo onim što Vlada ne želi, a to je rast cijena, umjesto njihova zauzdavanja. No u dijelu obveze procjene boniteta kupaca stigla je ipak odgoda. Treba reći i da tu procjenu trgovci neće morati obavljati pri kupnji na kartice: računa se da ju je već napravila banka koja je karticu izdala. No svaka druga kupnja na rate de facto je kredit, a onaj tko je odobrava je kreditor, makar to bio mali kvartovski dućan.
Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) poručuju da novi zakon ponajprije predstavlja prijenos Direktive EU-a o ugovorima o potrošačkim kreditima u zakonodavstvo RH te modernizaciju postojećeg regulatornog okvira potrošačkog kreditiranja.
- Za trgovce koji samostalno omogućuju kupnju na rate, odnosno sami nastupaju kao vjerovnici, primjena novih obveza vezanih uz procjenu kreditne sposobnosti odgođena je do 1. lipnja 2027. godine. Konkretan način provođenja procjene kreditne sposobnosti dodatno će urediti HNB podzakonskim propisom - ističe HUB.