Ilustracija
Stanovanje postaje luksuz: Mladi ostaju s roditeljima do 31. godine, beskućnici bez smještaja, a strani radnici ovise o poslodavcima
Udruge Pravo na grad, Mreža mladih Hrvatske, Savez samostalnih sindikata i Hrvatska mreža za beskućnike upozorile su na nedostatke Nacionalnog plana stambene politike do 2030. te zatražile ulaganje u javni stambeni fond i veću zaštitu mladih, podstanara, stranih radnika i beskućnika.
Stanovanje se sve manje promatra kao ljudsko pravo, a sve više kao sredstvo ulaganja i zarade, istaknuo je Filip Pračić iz udruge Pravo na grad na konferenciji za novinare ispred zgrade Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Upozorio je da se stambena kriza ne može riješiti samo novom gradnjom, nego i aktivacijom postojećih praznih stanova. Kritizirao je Zakon o priuštivom stanovanju zbog modela prema kojem se javnim novcem grade stanovi koji se potom prodaju, kao i predloženi model aktivacije praznih stanova uz naknadu vlasnicima u visini tržišne najamnine.
Istaknuo je i da nacrt novog Zakona o najmu, koji bi, prema njegovim riječima, trebao biti usvojen 1. siječnja 2027., primarno štiti pravnu sigurnost najmodavaca. Kao moguće mjere naveo je kontrolu cijena najma i progresivno oporezivanje nekretnina, uz dostupne podatke o vlasništvu.
Naglasio je da stanovi izgrađeni javnim novcem trebaju trajno ostati u javnom vlasništvu i služiti priuštivom najmu, a ne kasnijoj preprodaji.
Mladi zbog stanovanja kasno napuštaju roditeljski dom
Josip Miličević iz Mreže mladih Hrvatske istaknuo je da mladi u Hrvatskoj roditeljski dom napuštaju prosječno s 31,5 godina, prema podacima Eurostata, ponajprije zbog nedostupnosti priuštivog stanovanja. Upozorio je da je u Zagrebu ove akademske godine više od 3000 mladih ostalo bez mjesta u studentskim domovima.
APN-ove mjere poticanja kupnje stanova, rekao je, ne odgovaraju mladima koji ne mogu dobiti kredit ili prikupiti novac za učešće, a stambene potrebe ne bi se smjele svoditi na zaduživanje na 30 ili 40 godina. Dodao je i da su studenti koji unajmljuju stanove u turističkim sredinama dodatno izloženi sezonskom iseljavanju.
Strani radnici ovise o poslodavcima i za smještaj
Višnja Katalinić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske upozorila je na težak položaj stranih radnika, koji zbog niskih plaća i rasizma teško dolaze do privatnog smještaja. Često ovise o poslodavcu koji im osigurava i posao i stan, zbog čega se boje prijaviti kršenje prava. „Poruka stranom radniku je jasna: šuti, trpi i radi“, rekla je.
Upozorila je da gubitkom posla strani radnici često gube i smještaj, a time se dodatno ugrožava i njihov boravak u Hrvatskoj. Istaknula je da takav položaj ne pogađa samo strane radnike, nego može utjecati i na plaće i radne uvjete svih zaposlenih.
Beskućnicima nedostaju smještajni kapaciteti
Zvonko Mlinar iz Hrvatske mreže za beskućnike naveo je da je u Hrvatskoj, prema procjeni te mreže, oko 2000 apsolutnih beskućnika, dok je u prihvatilištima i prenoćištima samo 420 mjesta. Upozorio je da Nacionalni plan stambene politike ne predviđa mjere za beskućnike te zatražio donošenje nacionalnog plana prevencije i borbe protiv beskućništva.
Istaknuo je i da je sve više ljudi s niskim primanjima i mirovinama koji si ne mogu priuštiti najam stana, zbog čega je potrebno proširiti zakonsku definiciju beskućništva i obuhvatiti i osobe koje žive u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja.
Štrajkom traže dostupnije stanovanje
Niko Vrabec iz inicijative Štrajk mladih Hrvatska pozvao je mlade da se u petak, 20. studenoga, pridruže međunarodnom štrajku. Inicijativa djeluje u sklopu međunarodnog pokreta International Youth Strike, koji okuplja mlade iz 25 europskih zemalja i zalaže se za poboljšanje kvalitete života mladih. Među zahtjevima su dostupnije stanovanje, smanjenje troškova života, poboljšanje javnih usluga, demilitarizacija i sustavno rješavanje ekološke krize.