Zagreb, 14.11.2026 - Okupljanje "Osam minuta šutnje za Kristiana Josipa Periša" kojim organizatori žele odati počast Kristianu Josipu Perišu i skrenuti pozornost javnosti na okolnosti njegove smrti u Klinici za psihijatriju Jankomir, pitanja koja su ostala bez odgovora te potrebu za utvrđivanjem odgovornosti.foto HINA/ Damir SENČAR/ ds
HINA
Reakcija Crkve

HBK osudila nasilje nad Perišem i zatražila utvrđivanje pune istine o događaju u Jankomiru

"Moralno je neprihvatljiv svaki oblik nasilja, a osobito nad vezanim i bespomoćnim čovjekom"

Komisija Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia et pax" je povodom smrti Kristiana Josipa Periša u utorak priopćila da je "moralno neprihvatljiv svaki oblik nasilja, a osobito nad vezanim i bespomoćnim čovjekom" te da je "dostojanstvo najranjivijih mjera čovječnosti društva".

"Ne prejudicirajući ničiju kaznenu odgovornost i nakane djelovanja, jasno ističemo da je moralno neprihvatljiv svaki oblik nasilja, a osobito nad vezanim i bespomoćnim čovjekom", stoji u priopćenju.

Izražavajući sućut obitelji Kristiana Josipa Periša, Komisija HBK ističe da je pozvana promicati pravdu i mir te da ovo priopćenje upućuje hrvatskoj javnosti kako bi se čuo jasni glas Crkve o pitanjima koje pritišću i opterećuju hrvatskoga čovjeka koji vapi za istinom i pravdom.

Ističući da je "dostojanstvo najranjivijih mjera čovječnosti društva", Komisija je izrazila podršku svim mjerodavnim institucijama da ustanove cjelovitu istinu o nedavnom događaju u Klinici za psihijatriju "Sveti Ivan" u Jankomiru, jer to "zahtijeva pravo žrtve i njegove obitelji, ali i opće dobro društva."

Komisija HBK je istodobno iskazala svoju solidarnost i sa svim drugim žrtvama neprimjerenog postupanja u zdravstvenoj ustanovi te upozorila da "unutarnje, emocionalne i međuljudske teškoće predstavljaju jednu od najdubljih dimenzija ljudske patnje."

Poziv svim nositeljima odgovornosti

"Pozivamo sve nositelje odgovornosti, od ustanove do osnivača i nadležnoga ministarstva, da preuzmu svoj dio odgovornosti i ne svode događaj na pojedinačni incident, ali ni na sredstvo političkoga nadmetanja i skupljanja političke dobiti na nevinoj žrtvi. Zadaća politike je promicati i štititi opće dobro što uključuje i stav da se nijedan zločin ne smije relativizirati", poručila je Komisija HBK.

Primjena humane prisile je, kako se navodi, čin koji se mora događati u strogo kontroliranim uvjetima, od educiranih osoba i uz strogi nadzor te da su zdravstvene ustanove "mjesta pružanja zdravstvene zaštite i primjerene pomoći pacijentima, a ne gubitka njihova dostojanstva, ljudskih prava i sigurnosti",  

U tom smislu Komisija HBK "Iustitia et pax" posebice naglašava da osuđuje svako postupanje s pacijentima koje izlazi iz okvira propisanih protokola zdravstvene njege, a osobito postupke koji ugrožavaju osnovno ljudsko pravo na život te nasilničko ponašanje nad osobama koje se ne mogu braniti.

Izrazila je podršku svim djelatnicima u sustavu zdravstva koji požrtvovno rade svoj posao i koji ne smiju biti etiketirani zbog neprimjerenih postupanja i djelatnika koji krše etičke kodekse.

Zahvala svima koji su pridonijeli da istina izađe na vidjelo

Također podsjeća da je prijavljivanje zlostavljanja moralna i zakonska dužnost te nijedna profesionalna tajna ne smije služiti prikrivanju nasilja. 

"Zahvaljujemo stoga svima koji su hrabro pridonijeli tomu da istina izađe na vidjelo", dodaje se u priopćenju.

Komisija je i upozorila da snimke brutalnog sadržaja mogu izazvati (re)traumatizaciju posebno među ranjivim skupinama, kao i kod mladih i djece kojima su ti medijski sadržaji dostupni bez ograničenja.

Između ostalog, pozvala je i na "doradu zakonske regulative o mjerama sputavanja koje smiju biti samo krajnje sredstvo, najkraćega mogućeg trajanja, po nalogu i pod nadzorom liječnika, uredno dokumentirane i podložne neovisnom nadzoru."

Također, Komisija "Iustitia et pax" od mjerodavnih institucija očekuje da u pravednom postupku utvrde činjenice te provedu neovisan, temeljit i pravodoban postupak, "a u slučaju da se utvrdi kaznena odgovornost, da kroz kažnjavanje počinitelja upute snažnu poruku o neprihvatljivosti takvih djela".

Mentalno zdravlje postaje jedan od najžurnijih pastoralnih izazova

Govoreći o ulozi župa, redovničkih i crkvenih zajednica, kao "mjesta na koja ljudi dolaze sa svojom patnjom tražeći nekoga tko će ih saslušati, pružiti osobnu pratnju i potporu u trenutcima psihičke ranjivosti", Komisija potvrđuje da "mentalno zdravlje u mnogim mjesnim Crkvama postaje tako jedan od najžurnijih pastoralnih izazova".

"Potrebno je pristupiti sustavnijem, stručnijem, suosjećajnijem i preventivnom pastoralnom djelovanju koje obuhvaća osobu u njezinoj cjelovitosti te poraditi na uspostavi snažnije suradnje sa zdravstvenim stručnjacima", stoji u priopćenju. 

Posebno se upozorava na "mlade koji se suočavaju s novim oblicima emocionalne ranjivosti, često povezanima s društvenim pritiskom, ekonomskom neizvjesnošću i izolacijom."

"U apostolskoj pobudnici Dilexi Te (Ljubio sam te) papa Lav XIV. nas podsjeća da je Krist svojom ljubavlju izlivenom do kraja potvrdio dostojanstvo svakoga ljudskog bića, osobito kad je ono slabo, prezreno ili trpi", ističe Komisija HBK.

U skladu sa naukom Katoličke Crkve, zaključuje se u priopćenju, "dužni smo štititi nepovredivost prava na život, od začeća do prirodne smrti, koje je prvo među svim pravima i uvjet svih drugih prava osobe. Kao vjernici, upućujemo Gospodinu svoje molitve za preminulog Kristijana Josipa i njegovu obitelj, kao i za sve bolesnike i za one koji o njima skrbe".