Hrvatska je među državama Europske unije s najvećom podrškom zabrani rekreativne uporabe kokaina i ekstazija (MDMA), koju podupire oko 70 posto ispitanika, pokazuje istraživanje Europske agencije za droge (EUDA), kojega je rezultate objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

Zabranu kokaina podržava 72 posto hrvatskih ispitanika, a ekstazija 71 posto, što je u oba slučaja 12 postotnih bodova više od prosjeka EU-a. Podrška zabrani tih droga nešto je manja u Sloveniji, gdje iznosi 65 posto za kokain i 62 posto za ekstazi, te u Njemačkoj, sa 62 i 61 posto.

Kada je riječ o kanabisu, 40 posto hrvatskih ispitanika podržava zabranu njegove rekreativne uporabe, gotovo jednako toliko, 38 posto, zalaže se za zakonsku regulaciju, a 14 posto smatra da bi trebao biti dostupan bez ograničenja.

Slični su stavovi i na razini EU-a, gdje zabranu kanabisa podržava 38 posto, a regulaciju 32 posto ispitanika.

Posebno zabrinjava uključivanje djece u trgovinu drogom

Gotovo dvije trećine hrvatskih ispitanika (65 posto) smatra uporabu droga ozbiljnim problemom u svojoj sredini, nešto više od prosjeka EU-a od 60 posto.

Najveća zabrinutost zabilježena je na Cipru (78 posto), u Luksemburgu (75 posto) i Bugarskoj (73 posto), a najmanja u Danskoj (44 posto), Poljskoj (48 posto) i Finskoj (49 posto).

Hrvatske ispitanike posebno zabrinjava uključivanje djece i mladih u trgovinu drogom. To je kao jedan od najvećih sigurnosnih problema izdvojilo 39 posto ispitanika, znatno više od europskog prosjeka od 30 posto.

Gotovo polovica Europljana smatra da je kanabis lako dostupan

Gotovo polovica ispitanika u EU-u vjeruje da bi kanabis moglo lako nabaviti u roku od 24 sata. Za kokain to smatra otprilike svaki treći ispitanik, a slično vrijedi i za ekstazi.

Pritom polovica ispitanika smatra da se problem uporabe droga u njihovoj sredini pogoršao tijekom posljednjih pet godina, dok ih gotovo jednako toliko misli da je porasla i trgovina drogom.

Kada je riječ o zdravstvenim posljedicama, ispitanike u EU-u najviše zabrinjava utjecaj droga na mentalno zdravlje, uključujući psihoze i samoubojstva. Taj je problem izdvojilo 39 posto ispitanika, dok gotovo trećinu posebno brinu posljedice uporabe novih snažnih sintetskih droga.

Podrška liječenju, ali i velika društvena distanca

Istraživanje je pokazalo i izraženu društvenu distancu prema osobama koje koriste droge. Više od polovice ispitanika u EU-u ne bi željelo takvu osobu za susjeda, a šest od deset ne bi prihvatilo da ona sklapanjem braka postane član njihove obitelji.

Istodobno, 45 posto ispitanika smatra da osobama koje koriste droge i dođu u kontakt s pravosuđem treba omogućiti liječenje i podršku, dok se gotovo trećina zalaže za kaznenu osudu ili zatvorsku kaznu.

Za smanjenje problema povezanih s uporabom droga najviše ispitanika, njih 45 posto, zagovara snažnije policijsko djelovanje. Gotovo jednako toliko, 43 posto, smatra važnim pomoći osobama s ovisnošću da se ponovno uključe u rad i svakodnevni život.

Kada je riječ o suzbijanju trgovine drogom, građani najviše podržavaju strože mjere protiv trgovaca i razbijanje kriminalnih mreža.

Istraživanjem obuhvaćeno 36 zemalja

Riječ je o prvom istraživanju EUDA-e o stajalištima građana prema drogama i politikama na tom području, provedenom od 24. lipnja do 16. srpnja ove godine u suradnji s Europskom komisijom, internetskim i telefonskim anketiranjem stanovnika u dobi od 15 i više godina.

Obuhvaćeno je ukupno 36 zemalja – svih 27 članica Europske unije te Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Moldova, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija i Turska.

Ukupno su prikupljene 95.883 ispunjene ankete, od čega 3.019 u Hrvatskoj. Podaci o europskom prosjeku odnose se na 27 država članica EU-a.

Rezultati prikazuju stavove i percepcije građana o drogama, njihovoj dostupnosti i mogućim načinima rješavanja problema, a ne stvarnu učestalost uporabe droga.