Bolnicu u Jankomiru čuva policija, na bolovanju trećina radnika
Na čelo “Svetog Ivana” imenovana v. d. ravnatelja Lidija Hrastić Novak
S ozbiljno narušenim povjerenjem pacijenata i gotovo prepolovljenim brojem medicinskih djelatnika koji su mahom na bolovanju, nova uprava Klinike za psihijatriju “Sveti Ivan” u Jankomiru morat će sada uspostaviti koliko-toliko normalan ritam rada u bolnici koju danas čuva policija.
Mrsićeva ostavka
U petak je na čelo bolnice imenovana v. d. ravnatelja Lidija Hrastić Novak, koja je prije desetak godina već bila predsjednica Upravnog vijeća te bolnice i ima dugogodišnje iskustvo u upravljanju u zdravstvu, a nakon što su četiri člana Upravnog vijeća na čelu s Mirandom Mrsićem podnijela ostavke, očekuje se i formiranje novog Upravnog vijeća. Nova uprava pokušat će stabilizirati kliniku u kojoj je danas na bolovanju čak 30 posto zaposlenih, djelatnici su u strahu za vlastitu sigurnost, a povjerenje u psihijatriju ozbiljno je narušeno. Društvenim se mrežama proširila i vijest o 200 preminulih u Jankomiru u razdoblju od 2022. do 2025. godine, te usporedba s Vrapčem, gdje je na dvostruko veći broj pacijenata u istom razdoblju umrlo oko 130 pacijenata. Kao bolnica koja ima palijativnu skrb, Klinika u Jankomiru izložena je većoj smrtnosti pacijenata jer se radi o produženoj skrbi pacijenata koji ne mogu ozdraviti, što površnom usporedbom daje krivu sliku o liječenju u Klinici.
Dok se još čeka konačni inspekcijski nalaz, kao i nalaz obdukcije preminulog Periša te ostaje otvoreno moguće širenje istrage na druge medicinske djelatnike ako se utvrdi njihova odgovornost, u Klinici je čak 30 posto zaposlenih na bolovanju, a smjene se jedva organiziraju jer u bolnici ionako manjka srednji medicinski kadar. U bolnici vlada atmosfera straha, a brojni se djelatnici suočavaju s prijetnjama nakon objave snimke zlostavljanja Periša. Zbog toga su pred bolnicom stalne policijske ophodnje, a s web-stranice Klinike uklonjeni su svi telefonski brojevi i elektroničke adrese osoblja, posvjedočio je sada već bivši predsjednik Upravnog vijeća, Mirando Mrsić.
Nedostatak zaposlenih nadoknađuje se naporima ostalih djelatnika koji ostaju dulje na poslu i prelaze s jednog radnog mjesta na drugo kako bi osigurali funkcioniranje. “Radi se dan za danom, sat za satom. Ljudi rade iz entuzijazma i ono što inače ne bi morali. Ostaju dulje, prebacuju se s jednog radilišta na drugo, krpamo situaciju”, kaže Mrsić, koji očekuje da će se smirivanjem situacije i angažiranjem zaštitara radnici s bolovanja vratiti na posao i da će se rad Klinike normalizirati.
Unutarnji nadzor
Kako je brojnim svjedočenjima pacijenata o potpuno neprofesionalnom ponašanju liječnika i medicinskih tehničara na sve njih bačena sjena, Mrsić najavljuje da će se svi ti navodi pomno istražiti, utvrditi eventualna odgovornost i pokušati obnoviti povjerenje u psihijatrijsku skrb, koje je ovim slučajem ozbiljno poljuljano. “Ovo je psihijatriju kao struku unazadilo ne za pet, nego za 50 godina”, upozorio je. Okrivljuje za to u velikoj mjeri objavu snimki Periševe smrti, za koje tvrdi da nisu iscurile iz Klinike, već policije i tužiteljstva. “Te snimke nisu smjele iscuriti u javnost, a pitanje je koliko su osoba traumatizirale”, ustvrdio je Mrsić i pozvao na kazneni progon odgovornih. Iako su članovi Upravnog vijeća iz redova Grada Zagreba jučer podnijeli ostavku, ne smatraju se odgovornim jer je to tijelo, ističe, nadležno isključivo za kontrolu financijskog poslovanja ustanove, ali ne i medicinski rad zaposlenika. Za to je, tvrdi, odgovorno Ministarstvo zdravstva. Kaže da Upravno vijeće nije vidjelo nalaz obdukcije preminulog pacijenta.
Unutarnji nadzor u Klinici je završen, a njegov je nalaz upućen ravnateljici, koja bi na temelju njega trebala postupiti u skladu s ovlastima, tj. procijeniti ima li razloga za dodatne mjere prema zaposlenicima koji su obuhvaćeni postupkom, pojašnjava Mrsić. Unutarnjim nadzorom, dodao je, utvrđuju se eventualne povrede radnih obveza, ali ne i postoji li uzročno-posljedična veza između postupanja zaposlenika i smrti pacijenta. To je u nadležnosti tijela kaznenog progona.