Vrijednost strateških robnih zaliha krajem 2025. iznosila je 93 milijuna eura, 6,9 posto više nego godinu prije. U slučaju izvanredne situacije žitarica bi bilo dovoljno za sve za 60 dana, no lijekova ponovno nije bilo na zalihama, unatoč zakonskoj obvezi njihova držanja. 

Zakonom o strateškim robnim zalihama iz 2022. godine obuhvat strateških robnih zaliha proširen je i na lijekove, cjepiva i medicinski materijal, no njih lani, kao ni prethodnih godina, na zalihama nije bilo, pokazuje Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2025. godinu.

Ministarstvo gospodarstva se u odgovoru Hini poziva na potrebu usklađivanja propisa koji uređuju njihovu nabavu, skladištenje i distribuciju. 

"Njihova nabava, skladištenje i distribucija podliježu posebnim zakonskim uvjetima, osobito u pogledu dozvola za promet lijekova i medicinskih proizvoda. Provedba nabave u okviru strateških robnih zaliha stoga je povezana s potrebom usklađivanja zakonodavnog okvira s tim zahtjevima. Potreba usklađivanja zakonodavnog okvira s tim zahtjevima određuje mogućnosti provedbe nabave, pri čemu je stanje predmetnih zaliha i tijekom 2026. godine ostalo nepromijenjeno", odgovaraju iz Ministarstva. 

Lijekovi se mogu nabavljati žurnim postupcima 

No, napominju, u slučaju velikih nepogoda i drugih izvanrednih okolnosti, lijekovi se mogu nabavljati žurnim postupcima i distribuirati preko ovlaštenih zdravstvenih službi. 

Robne zalihe stvaraju se u svrhu osiguranja osnovne opskrbe stanovništva Hrvatske u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti, u izvanrednim okolnostima, uključujući velike prirodne nepogode i katastrofe. Utvrđuju se godišnjom bilancom i ne mogu se koristiti za otklanjanje poremećaja i nestabilnosti na tržištu države. Čuvaju se na 357 tajnih lokacija.

"Zalihe su planirane na temelju racionalne potrošnje 200.000 stanovnika tijekom 60 dana, zaliha žitarica za cjelokupno stanovništvo tijekom 60 dana te opreme za zbrinjavanje 50.000 stanovnika", navode iz Ministarstva gospodarstva koje je izradilo Izvješće. 

Najveći udio u vrijednosti zaliha imala je pšenica (18 posto), zatim višenamjenske autocisterne (12 posto), pa ulje (9 posto), šećer (7 posto), kontejneri i kukuruz (6 posto) te eurodizel gorivo (5 posto). 

Nabavljene i dječje pelene i higijenski ulošci

Za popunu strateških robnih zaliha tijekom 2025. nabavljena je roba vrijedna 11,5 milijuna eura. Najveći iznos odnosi se na nabavu deset višenamjenskih autocisterni za prijevoz pitke vode, deset milijuna kilograma pšenice i više od 4,3 milijuna kilograma šećera. Nabavljeno je, između ostalog, i 1000 pakiranja dječjih pelena te 5.000 pakiranja higijenskih uložaka, kojih na zalihama nije bilo godinu ranije i na što je upozoreno u Hrvatskom saboru. 

Od ukupne vrijednosti strateških zaliha, 55,6 milijuna eura činili su poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, dok se 37,4 milijuna eura odnosi na neprehrambene proizvode. 

Hrvatska je na kraju prošle godine raspolagala sa 66.303 tone pšenice u vrijednosti 16,92 milijuna eura, što je više nego godinu ranije kada je država za slučaj potrebe čuvala 56.630 tona. Neznatno manje bilo je zaliha kukuruza, 26.309 vrijednog 5,15 milijuna eura, kojeg je godinu ranije bilo 26.360 tona. 

U skladištima je bilo i 4.881 tona ječma, 139 tona riže, 108 tona tjestenine, 9.974 tona šećera. 

Na zalihama je, uz mesne konzerve i paštete, bilo i 3,8 milijuna litara ulja, 214.333 litara trajnog mlijeka te 650.044 litara vode za piće. U zalihama je bilo 1.014 tona junećih i 805 tona svinjskih ohlađenih polovica. 

Zalihe dizela 9,7 milijuna litara, a benzina 5,5 milijuna litara 

U kategoriji neprehrambenih proizvoda najveću vrijednost imale su višenamjenske cisterne, kojih je bilo 125 u vrijednosti 11,1 milijuna eura.

Zalihe goriva obuhvaćale su 9,7 milijuna litara eurodizela, vrijednog 4,77 milijuna eura, te 5,51 milijun litara motornog benzina u vrijednosti 1,76 milijuna eura. Ista je to količina kao i na kraju 2024. godine.

"Gorivo (u zalihama) je prvenstveno namijenjeno za rad operativnih snaga na ugroženom području tijekom prvih 30 dana", objasnili su za Hinu iz Ministarstva. 

Za smještaj i opskrbu stanovništva bilo je osigurano 1.105 kontejnera vrijednih 5,5 milijun eura, 256 mobilnih kućica u vrijednosti 1,4 milijuna eura i 1.618 šatora vrijednih 3,43 milijuna eura. Zalihe su uključivale i 30.545 vreća za spavanje, 9.037 kreveta i ležajeva.

Za zaštitu od poplava na raspolaganju je bilo 16.432 metara mobilnih brana, odnosno box-barijera, te više od pola milijuna vreća za izradu nasipa.

Za intervencije i krizne situacije evidentirano je, između ostalog, i 124 agregata, 118 pumpi za vodu, 174 potopne pumpe.

Zalihe uključuju i setove prve pomoći, zaštitne kombinezone, maske, rukavice.

Rashodi 16,2 posto veći nego 2024.

Ravnateljstvo za robne zalihe u prošloj je godini ostvarilo 54,6 milijuna eura prihoda, te 58,5 milijuna eura rashoda. 

Rashodi su bili 16,2 posto veći nego 2024., a najveći dio odnosio se na prihvat i zbrinjavanje raseljenih Ukrajinaca. Za njihovo zbrinjavanje utrošeno je 39,5 milijuna eura dok je dodatnih 7,8 milijuna eura obveza za studeni i prosinac podmireno u siječnju i veljači 2026. godine. Ovi rashodi veći su za oko 4,7 milijuna eura u odnosu na 2024. godinu, što je posljedica zbrinjavanja većeg broja raseljenih osoba, navodi se u izvješću.

Ravnateljstvo je Hrvatskom Caritasu za potrebe prehrane najsiromašnijih građana isporučilo robnu pomoć vrijednu 1,84 milijuna eura. 

Utvrđeni su inventurni manjkovi u vrijednosti od 37.286 eura, od čega se 16.932 eura odnosi na kontejnere i mobilne jedinice za zbrinjavanje stanovništva, dok se za kontejnere vrijedne 16.222 eura koji su bili na korištenju u Petrinji dodatno provjeravaju lokacije nakon povrata.

Ukupne obveze Ravnateljstva na kraju godine iznosile su 8,24 milijuna eura, a potraživanja 8,42 milijuna eura.