Iako je stopa inflacije u listopadu izmjerena na visokih 4,9 posto, uglavnom se odnosi na inflaciju uvezenu s energetima, kojima je cijena na međunarodnom tržištu rasla, zbog geopolitičkih okolnosti. Domaća komponenta, inflacija hrane i industrijskih proizvoda je zaustavljena - cijena hrane rasla je samo 0,2 posto.

To se tumači i kao uspjeh Vlade, i zbog sidrenja cijena na policama dućana, ali i zbog najave poreza na prekomjernu dobit, odnosno prekomjernu maržu, koji će zahvatiti sve veće tvrtke, osim izvoznika, za koje se ustanovi da su ove godine imali dobit koja je bitno povećana u odnosu prema prethodne tri godine, jer se to uzima kao dokaz da su nabijali marže koje su se mogle preliti na cijene.

Novi inflatorni val

S obzirom na to da je inflacija sada većinom uvozna i energetska, onda se zaključuje da je već najava ovog poreza, za godinu koja je de facto na izmaku, djelovala destimulirajuće na marže. Dakle, antiinflacijski paket mjera još nije ni krenuo, a u Vladi su uvjereni da je već dao rezultate. Iz Hrvatske narodne banke pak podsjećaju kako bi se svakako trebalo paziti da se ponovno ne raspiri domaća komponenta inflacije, izražena u proteklim godinama zbog snažnog rasta plaća. Sada se ide s nešto manjim rastom, pregovori sa sindikatima javnih službi su u tijeku, no ministar Tomislav Ćorić rekao je kako mu nije namjera ugrožavati proračun. Misli pritom na to da će nastojati ne probiti fiskalni deficit. Ali vjerojatno u primisli ima i učinak na inflaciju.

Iako rast cijena puni proračun, ekonomska baza sve je niža. Od poreznih izmjena, ukida se i porez na mirovine, koji je prihod lokalnih jedinica. Ministar Ćorić je, međutim, sada jasno otklonio povećanje osobnog odbitka za sve zaposlene, s obrazloženjem da to u 2026. i 2027. nije ni bilo u planu. Lokalne jedinice, očito se računa, podnijele su svoj “teret” za ovu godinu. No zaboravlja se da i one dižu poreze i komunalije, i to prije svega porez na nekretnine, a voda, smeće i drugo poskupljuje. Sve su to determinante za novi inflatorni val.

GENERIRANO AI ALATIMA

Gospodarstvo se pak uvelike svodi na turizam, a tu se povećava paušal po krevetu u turističkim regijama. Još nije jasno kako je to antiinflatorna mjera. To je prije proinflatorna mjera, jer će iznajmljivači sve to vjerojatno opet preliti u cijenu svoje usluge. U Vladi možda vjeruju da neće, jer će biti stisnuti potražnjom, koja je i u sezoni sve osjetljivija na cijene. To se onda, međutim, svodi na mjeru za krpanje proračuna. No upravo su usluge, turizam, hoteli, restorani, zadržali komponentu rasta u ukupnoj inflaciji, odnosno opet su u listopadu na godišnjoj razini rasle nemalih 7,5 posto.

“Provjeren recept”

Očekuje se realni rast BDP-a i u idućoj godini između 2 i 3 posto, što je i dalje bitno više no u eurozoni, uz smanjivanje inflacije prema 2 posto. No ministar Ćorić je na skupu ekonomista u Opatiji i sam priznao da je više stope rasta, onolike kolike smo imali, ubuduće moguće postići jedino povećanjem produktivnosti i dodane vrijednosti ekonomije.

Izmjene poreznih zakona dio su Vladina antiinflacijskog paketa koji je predstavljen još u svibnju. Otpočetka je bio na meti stručne javnosti jer ga se nije tumačilo kao kočenje pregrijane ekonomije, nego više kao pripremu za rebalans proračuna u uvjetima ekonomije koja se uvelike počela hladiti, a počela je usporavati jer se smanjuje priljev europskih sredstava te usporava osobna potrošnja. Kako malo toga - izvan potrošnje i državnih investicija - što pokreće rast uopće preostaje, jasno je da se, pogotovo u uvjetima visoke uvozne ovisnosti i energetskih šokova, trebalo pripremiti za novi fiskalni okvir. Nakon rebalansa za ovu uskoro se usvaja proračun za iduću godinu, na istim postavkama deficita, koji ne smije premašiti 3 posto. U uvjetima rasta troškova zaduživanja, udio kamata u rashodima zasigurno raste. Stoga mastriški kriterij ne smije biti probijen. Ekonomska politika stoga kreće s “provjerenim receptom”, koja uključuje stabilnost proračuna, uz nadu da će se u međuvremenu popraviti uvjeti u okruženju.