Dr. med. Stjepan Baturina specijalist je radiologije s bogatim kliničkim iskustvom, a u svom dosadašnjem radu stekao je opsežno iskustvo u ultrazvučnoj dijagnostici, konvencionalnoj radiologiji te CT i MR dijagnostici, kao i u zbrinjavanju i radiološkoj obradi hitnih pacijenata. U radu se vodi suvremenim stručnim i znanstveno utemeljenim smjernicama te kontinuirano prati razvoj radiologije, uključujući primjenu umjetne inteligencije u dijagnostičkoj radiologiji, a trenutno je dio radiološkog tima u Poliklinici Medikol u Osijeku. Povod za razgovor s dr. Baturinom je Međunarodni dan radiologije.

Uloga radiologije

Međunarodni dan radiologije prilika je da se podsjetimo koliko je ova medicinska disciplina važna, iako pacijenti često nisu svjesni njezine uloge. Koliko se radiologija promijenila tijekom vaše profesionalne karijere i što danas, zahvaljujući suvremenoj tehnologiji, možete otkriti što je nekada bilo teško ili gotovo nemoguće?

- Međunarodni dan radiologije, koji obilježavamo 8. studenoga, prilika je da se mi kao radiolozi, ali i svi drugi uključeni u radiološki rad (inženjeri radiologije, medicinske sestre), prisjetimo uloge radiologije u medicini i društvu kroz povijest i danas, ali i da razmislimo o tome kakva je uloga radiologije u budućnosti. Naime, radiologija je kroz povijest imala velik utjecaj na razvoj medicine, prvenstveno zato što je omogućila dijagnostiku bolesti, odnosno vizualizaciju bolesti i patoloških stanja. Time smo mogli pomoći kolegama iz drugih medicinskih grana kako bi na sigurniji i učinkovitiji način liječili pacijente. Radiologija je danas vrlo važna i neizostavna grana medicine, a novi uređaji i tehnologije omogućuju nam dijagnosticiranje bolesti u ranijim stadijima. Samim time liječenje određenih patoloških stanja može biti učinkovitije, a ishodi bolesti povoljniji za pacijente. Smatram kako će se radiologija nastaviti razvijati i u budućnosti te nastaviti ispunjavati svoju važnu ulogu u medicini.

Kada govorimo o ranoj dijagnostici, često ističemo da ona može spasiti život. Što to konkretno znači u radiološkoj praksi? Koje se ozbiljne bolesti danas mogu otkriti u početnoj fazi i koliko pravovremena dijagnoza može utjecati na daljnji tijek liječenja? Možete li izdvojiti neki primjer iz prakse?

- Radiologija danas omogućuje ranu dijagnostiku bolesti svih organskih sustava, a kao primjer možemo izdvojiti bolesti dojke, kod kojih postoji mogućnost ranog otkrivanja karcinoma dojke. U Republici Hrvatskoj imamo razvijen sustav ranog probira na karcinom dojke koji uključuje žene u dobi od 50 do 70 godina. Žene se pozivaju na mamografske preglede kojima se mogu otkriti karcinomi u najranijim stadijima te pacijentice usmjeriti na eventualnu daljnju obradu. Danas u svakodnevnoj praksi svjedočimo tome kako isti sustav omogućuje bolje ishode liječenja te pridonosi poboljšanju kvalitete života i produljenju životnog vijeka. Sličan sustav ranog probira danas postoji i za karcinom pluća. No nužno je napomenuti kako je za uspjeh ovakvih programa probira ključna i uloga samih pacijenata, koji prepoznaju važnost rane dijagnostike bolesti te se odazivaju na pozive za pregled.

GOJKO MITIĆ

Ultrazvuk, CT i magnetska rezonancija pacijentima su poznati nazivi, ali često ne znaju po čemu se te pretrage razlikuju. Kako se određuje koja je metoda najbolja za pojedini zdravstveni problem? Koliko je, uz suvremenu opremu, važno iskustvo radiologa koji tumači nalaz?

- Danas u radiološkoj praksi koristimo različite metode pregleda koje se razlikuju prema fizikalnim načelima rada uređaja. Postoji nekoliko podjela slikovnih metoda, ali jedna od osnovnih podjela jest na uređaje koji koriste ionizirajuće zračenje (RTG, CT, MMG) te uređaje koji za rad koriste druge izvore energije (UZV, MR). Također, slikovne metode možemo podijeliti na slojevite i sumacijske metode oslikavanja. Danas u dijagnostici određenih organskih sustava vrlo često koristimo različite metode oslikavanja kako bismo došli do točne dijagnoze, budući da svaka metoda ima svoje prednosti i nedostatke. Stoga kombiniranjem različitih metoda često nadoknađujemo nedostatke pojedinih metoda i povećavamo točnost dijagnostike. Kao primjer možemo ponovno istaknuti patologiju dojke, kod koje ponekad za postavljanje točne dijagnoze moramo koristiti mamografiju, ultrazvuk i MR, ovisno o patološkom stanju koje dijagnosticiramo. Naravno, iza svakog uređaja i metode oslikavanja stoji liječnik radiolog koji interpretira nalaz, pri čemu su znanje i iskustvo ključni za postavljanje točne dijagnoze.

Pacijent u središtu

Umjetna inteligencija sve više ulazi u medicinu, a radiologija je jedno od područja u kojima se već primjenjuje. Može li UI pomoći liječniku da prepozna vrlo male promjene koje bi inače mogle ostati nezamijećene? Kako će, prema vašem mišljenju, umjetna inteligencija promijeniti radiološku dijagnostiku i ulogu radiologa?

- Umjetna inteligencija (UI) već je danas u određenoj mjeri prisutna u svakodnevnoj radiološkoj praksi te se često koristi u radu. Smatram da UI pomaže radiolozima u boljoj interpretaciji nalaza te samim time pozitivno utječe na točnost dijagnoze. Moje osobno mišljenje jest da svaki alat koji pozitivno utječe na točnost dijagnoze i bolje ishode liječenja treba koristiti u svakodnevnoj praksi. Mišljenja sam kako će se UI nastaviti razvijati i implementirati u svakodnevni radiološki rad.

Tijekom dosadašnje karijere stekli ste bogato kliničko iskustvo, uključujući i radiološku obradu hitnih pacijenata, kada o brzoj i točnoj dijagnozi ponekad ovise minute. Nedavno ste se pridružili radiološkom timu Poliklinike Medikol u Osijeku. Što vas je profesionalno privuklo ovom novom izazovu, koja iskustva donosite u osječki tim i što vam je osobno najvažnije u radu s pacijentima?

- U središtu rada svakog liječnika, pa tako i radiologa, trebao bi biti pacijent, budući da stečeno medicinsko znanje koristimo za dijagnostiku i liječenje bolesnika. U dosadašnjoj praksi stekao sam iskustvo u hitnoj radiološkoj dijagnostici, ali i u dijagnostici bolesti drugih organskih sustava te se trudim stečena znanja primjenjivati u svakodnevnoj praksi. Naravno, mogućnosti dijagnostike (uređaji dostupni za dijagnostiku i njihova kvaliteta), kao i kolektiv u kojemu svakodnevno radimo, važni su za rad svakog radiologa. Nadam se da ću na novom radnom mjestu nastaviti koristiti stečeno znanje i stjecati nova znanja kako bih svojim radom bio na korist pacijentima.

Mnogi pacijenti odgađaju dijagnostičke pretrage zbog straha od rezultata, zračenja ili samog postupka. Koje su najčešće zablude o radiološkoj dijagnostici? Koje su mogućnosti danas dostupne pacijentima Poliklinike Medikol u Osijeku i što biste, u povodu Međunarodnog dana radiologije, poručili čitateljima o važnosti pravovremenih, medicinski opravdanih pregleda?

- Svaki dijagnostički postupak mora biti medicinski opravdan te stoga zahtijeva pravilno postavljenu indikaciju. Nakon pregleda liječnika kliničara, kojemu se pacijent javlja zbog određenih tegoba, postavlja se indikacija za snimanje te se (ponekad i u suradnji s radiologom) procjenjuje koja dijagnostička metoda može donijeti najveću korist za pacijenta. Pacijenti se ne bi trebali bojati dijagnostičkih pretraga ako su one indicirane, jer korist je od dijagnostike patološkog stanja velika te omogućuje ranije i preciznije liječenje bolesti. U svakodnevnom radu u poliklinici koristimo većinu suvremenih metoda oslikavanja, što nam omogućuje ranu dijagnostiku bolesti. Poruka pacijentima bila bi da se redovito odazivaju na preglede jer rana dijagnostika danas može omogućiti pravodobnije i sigurnije liječenje te povećati mogućnost pozitivnog ishoda liječenja.