/Foto/ Hranić: Povijest će ga smjestiti među najveće biskupe naše nadbiskupije
Sprovodnu misu predvodio je zagrebački nadbiskup Kutleša
Ova katedrala bila je njegov dom. Pod ovim je svodovima kao mladić rastao u pozivu, ovdje je primio puninu svetoga reda, ovdje je desetljećima propovijedao, zaređivao svećenike, posvećivao sveta ulja i blagoslivljao svoj narod. Danas ga ovamo donosimo posljednji put, sa zahvalnošću i nadom u ponovni susret predajemo ga u molitvi u ruke Onoga kojemu je cijeli život služio. U ovoj svetoj misi želimo zahvaliti Bogu za dar njegova života i služenja. Želimo moliti za njegovu dušu jer i najvjerniji pastir, kao i svaki čovjek, nosi tragove ljudske slabosti i potrebno mu je Božje milosrđe. I želimo obnoviti vlastitu vjeru u uskrsnuće, koje je on naviještao. Nadbiskup Marin bio je profesor moralne teologije, učitelj savjesti. Naraštaji svećenika od njega su učili da se istina o čovjeku ne može odijeliti od Božjeg milosrđa – rekao je u četvrtak u Đakovu zagrebački nadbiskup metropolit Dražen Kutleša, u katedrali svetog Petra apostola, predvodeći sprovodnu misu zadušnicu za pokojnog đakovačko-osječkog nadbiskupa u miru Marina Srakića, koji je u ponedjeljak preminuo u 90. godini života, 66. godini svećeništva i 36. godini biskupovanja.
Sjećanje i poštovanje
Homiliju je potom izrekao đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić. Uz njega i đakovačko-osječkog pomoćnog biskupa Ivana Ćurića, od prvog đakovačko-osječkog nadbiskupa Srakića došla su se oprostiti i tri kardinala, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj - nadbiskup Leopoldo Girelli, brojni nadbiskupi i biskupi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije, brojni predstavnici drugih vjeroispovijesti, svećenici, redovnice i redovnici, brojni vjernici te predstavnici svjetovnih vlasti, među kojima i osječko-baranjska županica Nataša Tramišak, đakovački gradonačelnik Marin Mandarić i drugi.
U svojoj homiliji, izrečenoj u toplini sjećanja i dubokog poštovanja prema svome prethodniku, nadbiskup Hranić prisjetio se Srakićeva djetinjstva, odrastanja i stasavanja u pozivu, svećeništva, obnašanja brojnih dužnosti, imenovanja posljednjim đakovačkim ili bosanskim i srijemskim biskupom, kao i imenovanjem mons. Srakića za prvog đakovačko-osječkog nadbiskupa. Posebno je istaknuo njegovu ulogu u vođenju mjesne Crkve u vrijeme Domovinskog rata, vrijeme ljudskih i materijalnih stradanja, vrijeme progonstva, kao i povratka u razrušene domove, te njegovo hrabrenje i obilazak vjernika u tim teškim danima. O nadbiskupu Srakiću govorio je i kroz njegovo sazivanje Druge biskupijske sinode, dolazak pape sv. Ivana Pavla II. u Osijek i Đakovo, 2003. godine, uzdizanje đakovačke Teologije u Katolički bogoslovi fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, kao i to da je, nakon uspostave Đakovačko-osječke nadbiskupije, koju čine i Požeška i Srijemska biskupija kao sufraganske biskupije, Osijek učinjen njezinim drugim sjedištem, a njegova središnja crkva uzdignuta na čast konkatedrale.
Graditelj, znanstvenik...
Podsjetio je nadbiskup Hranić i na Srakićevu iznimno veliku graditeljsku i obnoviteljsku ulogu kada je riječ o brojnim župnim i filijalnim crkvama, pastoralnim prostorima, gradnji Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice i Studentskog doma u Đakovu te prethodnog prostornog rješenja za đakovački Katolički bogoslovni fakultet, zatim o obnovi Nadbiskupskog doma, zgrade Bogoslovnog sjemeništa i drugom.
Hranić je u svojoj homiliji govorio o nadbiskupu emeritusu Srakiću i kroz njegov znanstveni, istraživački rad, vrijedan rad u arhivu, rekavši kako je mons. Srakić bio najbolji poznavatelj povijesti ovdašnje biskupije, odnosno Nadbiskupije.
- Vjerujem da će, s vremenskim odmakom, nadbiskupa Marina historiografija i povijest smjestiti među najveće biskupe naše nadbiskupije, rekao bih odmah uz bok biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, Antunu Mandiću, Matiji Franji Krtici i drugim velikim biskupima koje smo imali na čelu naše biskupije, odnosno Nadbiskupije – rekao je u svojoj homiliji, uz ostalo, nadbiskup metropolit Hranić, koji je po završetku svete mise predvodio obred ukopa u kripti đakovačke katedrale, gdje počivaju ostali đakovački biskupi.
