HAKOM je od početka ove godine do polovice studenoga zaprimio 205 pritužbi protiv internetskih platformi zbog potencijalne povrede prava iz Akta o digitalnim uslugama (DSA), što je gotovo četiri puta više nego lani, rečeno je u utorak na prvom HAKOM DSA Forumu.

Forum u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), kao hrvatskog koordinatora za digitalne usluge, okupio je predstavnike nacionalnih regulatornih tijela, oglašivačke i IT industrije, civilnog društva i Europske komisije kojima su predstavljena dosadašnja iskustva o provedbi Akta o digitalnim uslugama, odgovornosti pružatelja digitalnih usluga i dostupnim mehanizmima zaštite korisnika.

Zamjenik predsjednika Vijeća HAKOM-a i predstavnik hrvatskog koordinatora za digitalne usluge u Europskom odboru za digitalne usluge (EBDS) Mislav Hebel naglasio je da se uspješnost provedbe DSA-a mora promatrati kroz konkretne rezultate i stvarnu zaštitu prava korisnika.

''Digitalna tehnologija nastavit će se brzo razvijati. Naša odgovornost je da osiguramo da taj razvoj prati transparentnost, odgovornost i stvarna zaštita prava korisnika", kazao je Hebel. 

Uspjeh se, dodao je, neće mjeriti prema onome što smo propisali, nego prije svega onome što smo uspjeli promijeniti u praksi.

Naglasio je da DSA regulatorima ne daje ulogu arbitara istine niti zadaću određivanja koja su mišljenja ispravna, nego im povjerava zadaću nadzora nad ispunjavanjem propisanih obveza pružatelja digitalnih usluga. 

Najviše pritužbi zaprimljeno protiv Mete

Dosadašnja iskustva HAKOM-a u provedbi DSA-a predstavila je Nevenka Žiža, osvrnuvši se na zaprimljene pritužbe, dostupne mehanizme zaštite prava korisnika i važnost prekogranične regulatorne suradnje.

Prema predstavljenim podacima, HAKOM je ove godine do početka studenoga zaprimio 205 pritužbi. Najčešće su se odnosile na suspenziju ili trajno onemogućavanje korisničkih računa, postupanje platformi po prijavama sadržaja te pitanja povezana s internetskim prijevarama i financijskim aspektima korištenja digitalnih usluga. Riječ je o značajnom povećanju pritužbi protiv internetskih platformi jer su, primjerice, tijekom 2005. bile zaprimljene 52 prijave, a godinu prije, samo četiri. 

Ove  godine, istaknuto je na Forumu, najviše je pritužbi zaprimljeno protiv Mete, više od stotinu, a ostatak je vezan uz druge velike internetske platforme ili tražilice.

„DSA korisnicima pruža različite mogućnosti zaštite, od osporavanja odluka putem internih sustava platformi i izvansudskog rješavanja sporova do podnošenja pritužbi regulatoru zbog mogućih povreda DSA-a. Svaki od tih mehanizama ima svoju svrhu“, kazala je Žiža.

 Korisnici mogu podnijeti pritužbu zbog mogućih povreda obveza iz DSA-a, neovisno o tome u kojoj se državi članici nalazi sjedište pružatelja digitalne usluge. Pritom je iznimno važno razlikovati takve pritužbe od prijava nezakonitog sadržaja. HAKOM pritužbe razmatra u okviru svojih nadležnosti te ih, prema potrebi, prosljeđuje drugom nadležnom tijelu ili koordinatoru za digitalne usluge druge države članice.

Europska iskustva u nadzoru nad najvećim platformama predstavila je Milana Brkić iz Europske komisije, a perspektivu hrvatskih internetskih platformi Jana Grašić iz Njuškala, govoreći o iskustvima prilagodbe zahtjevima DSA-a, transparentnosti postupanja i važnosti komunikacije s korisnicima.

Dječake vrbuju na platformama za gaming

Posebna pozornost Foruma na panel raspravi bila je posvećena zaštiti djece i mladih te izazovima stvaranja sigurnijeg digitalnog okruženja.

Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu (CNZD), prvog hrvatskog pouzdanog prijavitelja prema DSA-u, iznio je najnovije podatke ističući kako je CNZD dosad, preko različitih kanala, zaprimio više od 800 prijava.

Potvrdio je i da je do kraja rujna poslano 16 obavijesti internetskim platformama zbog čega je TikTok u samo dva dana ekspeditivno riješio osam predmeta i uklonio dva računa i dvije objave. 

Govoreći o djelima usmjerenima protiv djece na internetu, posebno je izdvojio zastrašivanje, nasilje ali i seksualne iznude - naročito one generirane alatima umjetne inteligencije kojima se predatori istovremeno dopisuju sa nekoliko stotina djece.

''Iza takvih prijava ne stoje samog predatori. gdje je u pitanju seksualna iznuda radi zadovoljavanja seksualnog nagona, nego su to kriminalne skupine koje traže od djece iznos od 300, 500 ili 800 eura i onda što duže pokušavaju držati djecu u tom položaju kako bi izvukli što veću financijsku korist, Najčešće u zadnje vrijeme ciljaju upravo dječake koji vrbuju na platformama za gaming'', kazao je Ramljak.