Više od četvrtine stanovništva Europske unije bit će do 2050. starije od 65 godina, a većina će bolovati od najmanje dvije kronične bolesti. Procjenjuje se da će 80 posto ruralnih regija u Europi do 2050. opustjeti, a mnoge od tih sredina već danas ubrzano ostaju bez ljekarni kao jednog od stupova zdravstvene skrbi. Trendovi su alarmantni: gotovo svaka peta ljekarna u Europi nalazi se pred zatvaranjem, a pojedine države već osjećaju ozbiljnu krizu.

Važno ih je održati

U Velikoj Britaniji je u posljednjih deset godina zatvoreno oko 12 posto ljekarni, s tim da je u siromašnijim i ruralnim sredinama taj gubitak 20 posto viši nego u urbanim sredinama. U slabije naseljenim regijama Francuske više od 190 općina uopće nema ljekarnu. Najintenzivniji pad broja ljekarni bilježi Njemačka, gdje se svake godine zatvori između 500 i 800 ljekarničkih jedinica, a otvori se samo od 50 do 60 novih. Glavni je razlog u strogim propisima koji traže da vlasnik ljekarne ujedno bude i voditelj, zbog čega se mladi farmaceuti sve teže odlučuju na otvaranje ljekarni u manjim mjestima.

Ove podatke iznijela je Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore (HLJK), na nedavnom Kongresu o zdravstvu u ruralnim i otočnim regijama, upozoravajući da bi sličan scenarij mogao pogoditi i Hrvatsku.

- Zapravo je logično da ljudi odlaze iz malih sredina zato što im nisu dostupne neke osnovne stvari. U ruralnim je sredinama udio nezadovoljenih potreba stanovništva puno veći nego u gradskim sredinama i zato je važno održati ljekarne u malim mjestima i onda kad za to nema nekog poslovnog interesa - upozorava Soldo. Hrvatska stoji nešto bolje u odnosu prema Europi jer ima dobro uređenu ljekarničku mrežu koja sprečava prekomjerno otvaranje ljekarni u urbanim sredinama i donekle jamči njihov opstanak u manjim mjestima, ali i zbog manjka inspekcijskog nadzora nad ljekarnama.

Primjeri drugih

Prema podacima HLJK-a, Hrvatska danas ima 1180 ljekarni, od toga 536 u naseljima koja imaju samo jednu ljekarnu, a u 420 naselja to je ujedno i jedina zdravstvena ustanova.

Zabrinjavajuća je brojka od 185 ljekarni smještenih u mjestima s manje od 1000 stanovnika, što ih čini poslovno neisplativima. Još 324 ljekarne nalaze se u mjestima s manje od 5000 stanovnika, što održivost poslovanja također dovodi u pitanje, upozorava čelnica Komore. Uz to, svaka peta ljekarna udaljena je više od 20 kilometara od prvog većeg naselja.

Kako se nositi s tim problemom ilustrira primjerima zemalja koje ulažu znatna sredstva i traže modele pomoći ljekarnama. Češka, Engleska i Škotska izravno pokrivaju troškove hladnog pogona ljekarnama u malim sredinama, osiguravaju poslovne prostore ili im daju financijske stimulacije. Danska ima izravne državne potpore za neprofitabilne, ali geografski ključne ljekarne, dok Austrija izdvaja dio prihoda svih ljekarni u jedinstveni fond i ulaže ga u financiranje malih ruralnih ljekarni. Finska ljekarnama s velikim prometom naplaćuje veći porez, a taj novac koristi za subvencioniranje ljekarni u izoliranim područjima, dok Norveška dostavlja lijekove i dronovima, a ljekarnici redovito odlaze na teren i pružaju puno više usluga od klasičnog izdavanja lijeka. Italija osigurava hladni pogon i plaće svih zaposlenih u ljekarnama u općinama s manje od 3000 stanovnika.