Udruga ruralnog turizma Hrvatske provela je od rujna do listopada istraživanje o stavovima građana o agroturizmu na uzorku nešto većem od 1100 ispitanika, od kojih je 85,2 posto posjetilo neko agroturističko gospodarstvo, od čega ih je 86 posto to napravilo zbog domaće hrane i pića, izvijestili su u četvrtak iz te udruge.

Istraživanje su proveli online u okviru projekta Razvoj karijera i podizanje osposobljenosti u ruralnom turizmu Hrvatske, uz financijsku podršku Ministarstva turizma i sporta, Istarske županije, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te članova i partnera udruge te u kontekstu pripreme novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Konačni prijedlog tog zakona ovog je mjeseca usvojila Vlada i uputila ga na drugo čitanje i usvajanje u Hrvatskom saboru.

Cilj istraživanja je utvrditi kako građani vide i što očekuju od daljnjeg razvoja agroturizma u Hrvatskoj, pri čemu voditeljica udruge Aleksandra Kuratko Pani komentira da rezultati upućuju na veliki važnost tog segmenta turizma za održivost hrvatskog sela i njegove autohtone ponude.

Najviše posjeta u Istri i Zagrebačkoj županiji, najmanje u Slavoniji i Dalmaciji

Iz istraživanja iznose da je gotovo 85 posto ispitanih najmanje jednom u posljednjih 12 mjeseci posjetilo agroturističko gospodarstvo, najviše njih u Istarskoj i Zagrebačkoj županiji, a najmanje u Osječko-baranjskoj te Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Većinom su te posjete bile jednodnevni izleti, dok je usluge smještaja na agroturizmima koristilo, kako kažu, tek 40,6 posto ispitanih.

Osim domaće hrane i pića, ispitanici su u istraživanju naveli da u toj ponudi najviše očekuju prodaju domaćih proizvoda, njih 82 posto, brigu o okolišu i održivo poslovanje, njih 81 posto, vrhunsku uslugu 75,7 posto.

Potrebna jača promocija i zakonsko definiranje

Gotovo 85 posto ispitanika smatra i da je agroturizam važan za održivost hrvatskog sela, 78,3 posto da predstavlja autohtonu ponudu hrvatskog turizma, a njih samo 26,3 posto da agroturizam ima mjesto kakvo zaslužuje u hrvatskom turizmu. Velika većina ispitanika, njih 86,5 posto, smatra da ga treba dodatno promovirati.

Oko 75 posto ispitanih drži da se agroturizmom trebaju baviti i drugi poljoprivrednici, a ne samo OPG-ovi (obiteljska poljoprivredna gospodarstva) kako je trenutačno propisano, dok ih je 64 posto navelo da na agroturističkom gospodarstvu žele i kupovati poljoprivredne proizvode iz okolice, no iz udruge napominju da je taj oblik uslužne trgovine OPG-ovima nije zakonski omogućen.

"Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, čije se usvajanje očekuje u studenom, nova je prilika za jasnije definiranje i standardizaciju ugostiteljskih usluga na svim oblicima agroturističkih gospodarstava. Rezultati istraživanja otvaraju važno pitanje kako kroz taj novi zakon i ostale propise primjereno urediti agroturizam, uz uvažavanje njegovih posebnosti, zahtjeva potrošača i potreba onih koji se njime bave", ističe Kuratko Pani.

Poručuje i da žele da agroturizam bude po mjeri gosta, da rezultati jasno pokazuju i što žele, ali i da je "agroturizam zarobljen neprilagođenim propisima koji priječe njegov daljnji razvoj te treba standardizirati ugostiteljske usluge, osigurati normalne uvjete poslovanja i jednaku tržišnu utakmicu za sve poduzetnike koji se bave agroturizmom jer jedino se tako mogu stvoriti uvjeti za snažniju promociju i održivost agroturizma".

Iz udruge najavljuju da će rezultate istraživanje sa širom analizom predstaviti i online 6. studenoga 2026. uz konkretne preporuke za reguliranje agroturizma.