Čak 13,2 posto osnovnoškolaca je online više od sedam sati dnevno, a više od polovice roditelja jako rijetko ili nikada ne razgovora s djetetom o online sigurnosti, rečeno je u ponedjeljak na tribini ''Izazovi roditeljstva – utjecaj ekrana i mreža na razvoj djeteta''.

Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić istaknula je kako moderno roditeljstvo karakteriziraju iznimno veliki izazovi u odgoju djece te da digitalni alati, brzi tempo života i nedostatak vremena izravno narušavaju stabilnost obitelji. Istovremeno, tradicionalni sustav pomoći - šira obitelj i susjedstvo nestaje, ostavljajući roditelje preopterećenima i bez adekvatnih usluga podrške.

''Moderno društvo postavlja nerealne standarde uspjeha, što kod roditelja stvara kronični stres, osjećaj krivnje i nesigurnost u vlastite odgojne kompetencije, a naročito u nadzoru djeteta u digitalnom okruženju'', istaknula je pravobraniteljica. S druge strane, pretjerana izloženost ekranima u najranijoj dobi kod djece izravno usporava razvoj govora, smanjuje raspon pažnje i narušava motoričke sposobnosti. Kontrola vremena koje dijete, a naročito adolescent provodi pred ekranom postaje stalni izvor sukoba u obitelji, pri čemu roditelji, često popuštaju radi privremenog mira u kući.

''Društvene mreže preplavljene su filtriranim kategorijama i prikazima 'savršenih' života. Roditelji imaju težak zadatak stalno razgovarati s djecom o realnosti tih prikaza kako bi spriječili razvoj kompleksa i poremećaja'' kazala je Katkić Stanić posebno istaknuvši psihološke probleme, gubitak fokusa i poremećaja sna kod djece.

''Osigurati da dijete ostavi mobitel prije spavanja i da se posveti učenju bez stalnog 'bljeskanja' obavijesti zahtijeva stalni roditeljski nadzor i disciplinu'', kazala je pravobraniteljica.

Pritom je upozorila i na opasnosti digitalnog okruženja pozvavši se na rezultate deShame istraživanja o vršnjačkom nasilju i online nasilju među osnovnoškolcima provedenom u 21 školi, koje je pokazalo da 38 posto učenika provodi 3-4 sata dnevno na internetu, 18 posto koristi internet između 5 do 6 sati dnevno, a čak 13,2 posto učenika je više od 7 sati dnevno online.  Dodala je i kako istraživanja pokazuju i da više od d 34 posto učenika doživljava elektroničko nasilje barem jednom mjesečno te kako je Hrvatska na ljestvici zemalja s najvećim udjelima izloženosti elektroničkom nasilju kod 13-godišnjih i 15-godišnjih učenika i učenica.

Čak 25 posto djece u dobi od 10 do 16 godina primilo poruke seksualnog sadržaja

Osim toga, osvrnula se i na već u javnosti više puta istaknute podatke o porastu seksualnog online zlostavljanja djece u Hrvatskoj prema kojima je čak 25 posto djece u dobi od 10 do 16 godina primilo je poruke ili slike seksualnog sadržaja na internetu. Pritom je i kazala kako istraživanja pokazuju da čak 78 posto djece nasilje ili seksualno uznemiravanje na internetu uopće ne prijavljuje – predatore najčešće blokiraju ili ignoriraju i pritom ostaju u tišini. U savjetima roditeljima, preporučila je zajedničko donošenje pravila o djetetovu online povezivanju. Konkretno, uvođenje zone bez ekrana, vremena bez ekrana, ista pravila korištenja mobitela i laptopa za roditelje i djecu (načelo reciprociteta) te, između ostaloga, i digitalni detoks za odrasle.

Profesor Igor Kanižaj sa Studija komunikologije Hrvatskog katoličkog sveučilišta istaknuo je, između ostaloga, i kako predvidljiva obiteljska rutina stvara osjećaj sigurnosti. Istaknuo je i kako djeca koja se osjećaju povezano s roditeljima pokazuju veću motivaciju za učenje, imaju bolje razvijene socijalne vještine i lakše se nose sa stresom i pritiskom vršnjaka. U slučaju zajedničkog razgovora i uspostavljenog povjerenja, roditelji mogu lakše uočiti ako dijete ima poteškoća u oniline svijetu i pružiti mu potrebnu podršku. 

Ramljak: Strah i sram djece, ali i roditeljska nezainteresiranost 

Voditelj Centra za sigurniji internet i Centra za zlostavljanu i nestalu djecu Tomislav Ramljak istaknuo je da su u sprečavanju online nasilja nad djecom najveće prepreke strah i sram djece, ali i roditeljska nezainteresiranost. Prema njegovim riječima, sve počinje u uspostavi povjerenja između roditelja i djeteta, a uspjeh je već i ako vam dijete da pristupnu šifru svog mobitela.

Tribina je održana u Prihvatilištu za bolesnike Križ na zagrebačkom Vrhovcu u organizaciji Zajednice žena HDZ-a ''Katarina Zrinski'' i HDZ-a Črnomerec, a moderatorica je bila saborska zastupnica i predsjednica HDZ-a Črnomerec Marija Vrhovski.