Ginijev koeficijent za Hrvatsku u 2025. iznosio je 28,5, pokazuju podatci Eurostata, a za Europsku uniju iznosio je 29,2. Premda je raspodjela dohotka bila ravnomjernija od europskog prosjeka, hrvatski medijan raspoloživog dohotka prema kupovnoj moći ostao je ispod razine EU-a.

Hrvatska je u 2025. imala manje dohodovne nejednakosti od prosjeka Europske unije, objavio je Eurostat. Ginijev koeficijent mjeri koliko raspodjela dohotka odstupa od potpune jednakosti. Vrijednost nula značila bi da svi imaju jednak dohodak, a 100 da sav dohodak pripada jednoj osobi. Niža vrijednost označava ravnomjerniju raspodjelu. Na razini EU-a koeficijent je smanjen sa 29,4 u 2024. na 29,2 u 2025. godini. Najmanje nejednakosti imala je Slovačka, s vrijednošću 23, a slijedile su Belgija sa 23,4, Češka sa 24, Slovenija sa 24,6 i Poljska sa 24,9. Najveće razlike zabilježene su u Bugarskoj, s koeficijentom 37,7, Latviji sa 35,6 i Litvi sa 35,5.

Ravnomjernija raspodjela dohotka, međutim, ne znači i višu razinu materijalnog standarda. Medijan godišnjeg ekvivalentnog raspoloživog dohotka u Hrvatskoj iznosio je 19.745 standarda kupovne moći (PPS), prema 22.638 u EU-u. Hrvatska je tako bila na približno 87 posto europske razine. Standard kupovne moći uzima u obzir razlike u cijenama među državama, a ekvivalentni dohodak veličinu i sastav kućanstva. Medijan označava iznos od kojeg polovina stanovništva ima manje, a polovina više dohotke. Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj, mjerena prema pragu iz 2019. usklađenom s inflacijom, pala je s 18,3 posto u 2019. na 7,1 posto u 2025., odnosno za 11,2 postotna boda. U EU-u je ta stopa u 2025. godini iznosila 13 posto, a bazne 2019. bila je 16,5 posto.