Saborska oporba pozdravila je u četvrtak izmjene dvaju zakona kojima se proširuje pravo na obeštećenje radnika Plobesta i Salonita, no upozorava na nepravdu prema onima koji su isključeni iz obeštećenja te na potrebu sanacije preostalih lokacija onečišćenih azbestom.

Izmjenama dvaju zakona proširuje se krug radnika Plobesta i Salonita te njihovih nasljednika koji imaju pravo na obeštećenje zbog izloženosti azbestu, pri čemu će oko 220 radnika Plobesta te oko 340 radnika Salonita ostvariti pravo na naknadu u ukupnom iznosu od 29.100 eura po radniku.

Pravo na naknadu proširuje se na radnike Plobesta koji su dio radnog staža odradili prije 8. listopada 1991., a do sada se nije računao u potrebnih pet godina rada u toj tvrtki.

Izmjenama zakona koji se odnosi na Salonit, pravo na obeštećenje proširuje se na nasljednike radnika koji su 14. veljače 2006. bili u radnom odnosu te na radnike i njihove nasljednike koji su od 1991. do 2006. bili najmanje pet godina izloženi azbestu u Salonitu ili njegovim pravnim prethodnicima.

Naknada će se isplatiti u tri jednake rate, počevši od kraja ove godine. Država će do 2028. osigurati ukupno 9,4 milijuna eura.

Oporba upozorava na nepravde

Oporbeni zastupnici pozdravljaju zakonske prijedloge, no upozoravaju na nepravdu za 180 radnika Salonita koji neće imati pravo na ovu naknadu jer su već primili odštetu zbog gubitka posla, a ne narušenog zdravlja.

"Dijelu tih radnika ni dandanas nisu isplaćene plaće. Ovo je jedan način da se dio tih radnika kompenzira, to pozdravljamo, ali nećemo odustati od zahtjeva za zaostalim plaćama", rekao je Marin Živković (Možemo!), upozorivši i na ostavljeni azbest unutar tvornice Salonit.

''Ako je jedan radnik otišao iz tvornice 2005., a drugi ostao do dana kada ju je država zatvorila, prvi će za izloženost azbestu dobiti 29.100 eura, a drugi za tu istu izloženost neće dobiti ni centa", kazala je Marijana Puljak (Centar).

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković istaknula je da je riječ o dodatnoj naknadi koju država osigurava izvan osnovnog zakonodavstva te da bi priznavanje drugog obeštećenja otvorilo pitanje prava drugih skupina. Dodala je da je primila zahtjev tih radnika za sastankom i da će ih primiti.

Govoreći o sanaciji prostora Salonita, rekla je da je pokrenuta sanacija preostalog nesaniranog dijela u okolici tvornice te dodatna kontrola već saniranih prostora.

Mostov Ivan Matić upozorio je na položaj radnika koji su prije 8. listopada 1991. napustili tvornice i priključili se Oružanim snagama RH, zbog čega ne ispunjavaju uvjete za naknadu iako su prethodno godinama bili izloženi azbestu. Ministrica je ocijenila da bi izmjena kriterija mogla donijeti prevelike pravne rizike, premda se, prema njezinim informacijama, radi o šest ili sedam ljudi.

"Naravno da se poštuje velika žrtva i zasluge branitelja u Domovinskom ratu, međutim, u ovom slučaju riječ je o bivšim radnicima tvrtke Azbest koji su promijenili poslodavca. Otišli su u MUP prije 8. listopada 1991. godine, prije ratnih zbivanja. Branitelji koji su radili u Plobestu od 8. listopada 1991.godine, bez obzira što nisu cijelo vrijeme radili, nisu izostavljeni s popisa", rekla je.

Nezavisni zastupnik Branko Kolarić problematizirao je uvjet od najmanje pet godina izloženosti azbestu, tražeći da se obeštećenje omogući i radnicima koji su radili kraće od pet godina, a kojima je priznata profesionalna bolest. Vučković je odgovorila da se radi o dodatnoj naknadi, a ne o osnovnom propisu kojim se uređuje obeštećenje zbog profesionalnih bolesti.

Damiru Biloglavu (DOMiNO) "neobično" je da će pravo na naknadu imati i nasljednici osobe koja je radila pet godina, ''a koja je umrla iz razloga koji ne mora biti povezan s azbestom''. 

SDP-ov Mišo Krstičević upozorio je da su radnici zbog inflacije zakinuti za oko 11 tisuća eura, na što je Vučković odgovorila da ne može ocijeniti jesu li zakinuti. ''Ali mogu reći da su rješenja za njih pronalazile vlade HDZ-a, a ne oni koji tvrde da su zakinuti".

Pitanje obeštećenja građana Gospića zbog ilegalnog otpada

Mostov Zvonimir Troskot i Dalija Orešković (DOSiP) otvorili su pitanje obeštećenja građana Gospića zbog ilegalnog otpada.

"Što se tiče pitanja odšteta, ovaj zakon ne može biti ogledni primjerak jer nije zakon kojim se uređuje zdravstveni nadzor, obeštećenja zbog profesionalne bolesti i ta prava, nego je riječ o dodatnoj naknadi po pravnim osnovama koje su bile realne i moguće", kazala je ministrica te upitala oporbu zašto govore samo o građanima Gospića, a ne i Benkovca, Poznanovca, Varaždina, Samobora.

HDZ-ov Marin Piletić uzvratio je slučajem Ježdovca u Zagrebu gdje je, kazao je, zakopano 750 tisuća tona otpada među kojim se nalazi i azbest, što također može dovesti do oboljenja građana. 

Klub HDZ-a podržava zakonska rješenja koja štite radnike i vode računa o njihovim obiteljima, poručila je Danica Baričević te pozvala Ministarstvo da do drugog čitanja razmotri sve opravdane primjedbe. "Ovo je pitanje ljudskog dostojanstva, poštovanja prema radu i ljudima koji su godinama pridonosili, a pritom su bili izloženi ozbiljnim zdravstvenim rizicima", kazala je. 

HSS-ov Darko Vuletić zahtijeva da se bivše radnike i njihove obitelji pravodobno obavijesti o rokovima i koracima za podnošenje zahtjeva za isplatu naknade. ''Svrha zakona nije samo otvoriti pravnu mogućnost, nego omogućiti onima kojima je to pravo namijenjeno da ga i ostvare'', poručio je.

Dubravka Lipovac Pehar iz Domovinskog pokreta složila se da je podnositelje zahtjeva potrebno osloboditi nepotrebnih administrativnih prepreka. ''Također, potrebno je nastaviti pratiti položaj svih radnika koji su tijekom svog radnog vijeka bili profesionalno izloženi opasnim tvarima te prepoznati moguće nedostatke u sustavu njihove zaštite'', kazala je zastupnica.