Hrvatska ulazi u ekonomski i fiskalno sve zahtjevnije razdoblje jer usporava ekonomski rast i potrošnja, a raste inflacija. Kako je potrošnja glavni izvor proračunskih prihoda, iako su ključni fiskalni pokazatelji zadržani unutar mastriških kriterija, rizici za fiskalnu stabilnost se povećavaju.

Na tu se temu, proračuna i nedavnog njegovog rebalansa, oglasilo i Povjerenstvo za fiskalnu politiku, koje Vladi preporučuje da "pojača kontrolu rashoda". Ono je u svom Stajalištu o izmjenama i dopunama proračuna te izvanproračunskih korisnika za 2026. ocijenilo da "rebalans ne pokazuje uvjerljiv strukturni zaokret prema održivijoj javnoj potrošnji, iako upućuje na nastojanje očuvanja kratkoročne fiskalne discipline". Uz kontrolu rashoda preporučuju i poduzimanje mjera kako bi se kretanje rashoda uskladilo s utvrđenom fiskalnom putanjom. Naglašavaju i potrebu snažnije fiskalne konsolidacije te prilagodbe smjera fiskalne politike radi jačanja otpornosti javnih financija, povećanja učinkovitosti javne potrošnje i dosljednog poštovanja fiskalnih obveza.

Iako je domaće gospodarstvo u prvoj polovini 2026. zadržalo otpornost i imalo realni rast BDP-a od 1,9 posto, povjerenstvo je ocijenilo da niz pokazatelja upućuje na usporavanje gospodarske aktivnosti, stagnaciju zaposlenosti, sporiji rast realnih dohodaka i ustrajnost inflacijskih pritisaka. To, navode, dodatno naglašava izazove povezane s očuvanjem kupovne moći, konkurentnosti proizvodnog sektora i dugoročne održivosti javnih financija.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da su svi proračuni do sada uvijek bili i socijalni i razvojni, i nikad se strukturne reforme nisu predlagale, niti će se sada. "Strukturne reforme znače ono što radi Merz u Njemačkoj i tome se svi protive. Nedavno je rekao da ne želi biti miss Njemačke da svi glasaju za njega, jer nije došao na izbor ljepote nego provesti reforme u gospodarstvu, ali to nije popularno. Svi znaju što je kod nas problem, to su mirovinski fondovi, ljudi prerano idu u u mirovinu, problem je zdravstveno osiguranje gdje je puno zlouporaba, kao i nedostatak investicija u privatnom sektoru, a što spominje i OECD", ističe.

PIXSELL

Kako kaže Novotny, godinama već govorimo da se strukturne reforme moraju prelomiti preko proračuna, ali nitko to neće iako je rast usporio. I dokle god imamo rast i nema recesije, koncept štednje nikome nije u glavi, ističe, dodajući kako je ono što sada radi Vlada, isto što bi radila i opozicija da je na njihovom mjestu - obilazi Europsku komisiju ne li izvukli što više novca i time kompenzirali strukturne manjkove.

- Problem je i što nema industrije. Znamo da je javni sektor nisko produktivan i da mora smanjiti potrošnju, a ne je povećati, no to nitko neće napraviti, dapače, jer ide predizborna godina. Raste i trošak kamata, ali smo barem nisko zadužena zemlja. Naš udio od 56 posto javnog duga u BDP-u je mala beba u odnosu na Italiju ili Francusku. Tako da još ima prostora i za povećanje plaća u javnom sektoru, iako je tamo niska razina produktivnosti. Trenutno su povoljne okolnosti i oko turizma, pa se crpi položajna renta, plus novac iz EU-a, i tako idemo bez reformi dalje - kaže Novotny.

Dodaje kako to vodi u zamku dugotrajne stagflacije sa 2 posto rasta godišnje, što je de facto stagnacija, i 4 posto godišnje inflacije. Kaže da se više volimo baviti dnevnopolitičkim problemima, jer smo visokopolitizitrana zemlja, i svaki dan je nešto novo, što se do drugog dana zaboravi, a strukturnim stavkama se ne bavi nitko: sve vlade to izbjegavaju.