Grad Zagreb povećao je porez na nekretnine s pet na osam eura po četvornom metru, za prazne stanove i stanove u kratkoročnom najmu, ne bi li većim poreznim opterećenjem potaknuo vlasnike da ih dugoročno iznajme (ili prodaju) i tako povećaju ponudu stanova na tržištu, a kako bi se smanjio pritisak na rast cijena.

Jer potražnja je sve veća, a ponuda je ne prati, pa cijene ne prestaju rasti, ni za kupnju ni za najam.

Stambeni jaz

Procjenjuje se da je u Zagrebu 55.000 praznih stambenih jedinica, nešto ih je već, kao i na razini cijele Hrvatske, otišlo u dugoročni najam, čim je porez na nekretnine početkom prošle godine inicijalno i uveden, kao zamjena za porez na kuće za odmor. No, s obzirom na to da je potražnja za stanovima velika te da je prosječna cijena novog stana u Zagrebu, bez POS-a, od 3500 do 3600 eura, dok su najamnine također sve veće, po tisuću eura mjesečno, onda se gradska vlast odlučila na ovaj potez, podići porez na maksimalnu dopuštenu razinu.

Stambeni jaz u glavnom gradu procjenjuje se na 38.000 stambenih jedinica. Toliko ih dakle još treba da bi svi građani koji traže stan mogli priuštivo stanovati. Budući da se ne gradi dovoljno, novogradnja je jako skupa, a sve su skuplji i nedostupniji i krediti. Poduzimaju se stoga mjere, bar se pokušava, i s državne i s razine gradova i općina, da se priuštivost poveća. No ona se, prema izračunima ekonomista, konstantno smanjuje. Nešto bitno promijenilo bi se samo drastičnim povećanjem ponude, tržišno, od developera, ili iz javnog sektora. Ugovara se i izgradnja POS-ovih stanova, što provodi državni APN u suradnji s jedinicama lokalne samouprave. Inače, kako su potvrdili iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, ukupnim mjerama Nacionalnog plana stambene politike postignuto je to da je tijekom 2025., dakle u jednoj godini, broj stanova u dugoročnom najmu na razini cijele Hrvatske povećan za čak 80.000. To je dakle dugoročni najam na tržištu koji se povećao između ostalog i zato što je za kratkoročni u zgradama potrebna suglasnost stanara, ali i zato što je generalno uveden porez na nekretnine. Priuštivi najam, gdje država posreduje između najmodavaca i najmoprimaca, tek bi trebao dati neke rezultate. Zagreb sada ide korak dalje, pa s početkom 2027. povećava porez po kvadratu, međutim, nije jedini.

Struka skeptična

Prema navodima Porezne uprave, 41 grad i općina povećao je ovu stopu već u 2026. u odnosu prema 2025., kada je porez i uveden. Od većih gradova povećao ju je primjerice i Split s prvotnih 1,99 na pet eura, sa sličnim obrazloženjem kao i glavni grad. Ipak, struka je već skeptična. Malo tko će se, kažu, za dodatnih tri eura po kvadratu odlučiti na iznajmljivanje, ako to stvarno ne želi. No za prazan stan od 100 kvadrata do sada se u Zagrebu plaćalo 500 eura godišnje, a sada će se 800 eura, što ipak nije malo povećanje. Za stan od 50 kvadrata, primjerice, iznos poreza sa 250 skače na 400 eura, itd. Dio tih praznih stanova kupovan je kao investicija, te su u urednom stanju, dok je dio njih vjerojatno i derutan ili ima neki vlasnički problem, uglavnom, postoji možda i neki valjan razlog zbog kojeg se ne iznajmljuje.

U Rijeci je stambeno pitanje također veliki problem. Gradi se premalo i gradi se skupo. Prema nekim procjenama, ima 13.000 praznih stanova. Procijenjeni pak stambeni jaz iznosi oko 5000 stambenih jedinica. U Rijeci je porez na prazne i nekretnine u kratkoročnom najmu pet eura po kvadratu. Od većih gradova, prema tablici Porezne uprave o usporedbi iznosa poreza na nekretnine u 2025. i 2026., Split je dakle stopu povećao sa 1,99 eura na pet eura. U Osijeku je stopa po kvadratu 0,60 eura, Pula također ima pet eura, a Zadar je na 0,60 eura.