Više od 30 posto starijih građana u Hrvatskoj živi ispod granice siromaštva, a gotovo 40 posto osoba starijih od 65 godina u riziku je da uđe u siromaštvo, govore podaci OECD-a.

Umirovljenici u Hrvatskoj danas su u velikoj mjeri osuđeni na životarenje. Bez odgovarajuće društvene potpore, s nedostupnim smještajem u domu, stariji nerijetko trpe nasilje, diskriminaciju, odlučuju se na sklapanje nepovoljnih ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju kako bi došli do kakve takve pomoći drugih. Ovi problemi traju desetljećima, a rješenja su prespora.

Umijeće preživljavanja

Upozorava na to i pučka pravobraniteljica u svojim izvješćima. Vlada je na siromaštvo starijih odgovorila izmjenama u mirovinskom sustavu te novčanim pomoćima. Iako su usklađivanja mirovina bila značajna, ona su samo djelomično pratila rast cijena. Više od 60 posto osoba prima mirovinu ispod prosječne, koja je u lipnju iznosila 668 eura, invalidske mirovine prima više od 80.000 osoba, i iznose prosječnih 530 eura, a obiteljske se mirovine, koje prima više od 150.000 umirovljenika, u prosjeku kreću 545 eura. Preživjeti s tim iznosom do kraja mjeseca pravo je umijeće, a platiti smještaj u domu praktički nemoguće. Pozitivno je jedino to što u Hrvatskoj više od 90 posto umirovljenika živi u vlastitoj nekretnini.

BRUNO JOBST

Dok se ovih dana vode rasprave o iznosu godišnjeg dodatka na mirovine, najavljeno ukidanje poreza na mirovine početkom sljedeće godine podići će prosječne mirovine. Ipak, najveću korist od ukidanja tog poreza imat će oni s višim mirovinama.

U Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kažu kako će ta porezna olakšica pridonijeti povećanju raspoloživog dohotka umirovljenika. Kad je riječ o godišnjem dodatku, ističu da dodatak od sedam eura po godini staža znači povećanje od oko 17 posto u odnosu prema prethodnoj godini. Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić upozorava da je najavljeni dodatak od sedam eura po godini staža za umirovljenike krajnje ponižavajući. Kaže kako je neizvjesno hoće li najavljeni iznos biti promijenjen i hoće li dodatak biti dostatan da osjetnije poboljša financijski položaj umirovljenika.

Kapaciteti domova za starije osobe znatno su manji od potreba stanovništva, što posebno pogađa umirovljenike, kojima je potrebna svakodnevna pomoć i skrb. Dnevni boravci i druge izvaninstitucionalne usluge mogu biti dio rješenja, no ne mogu zamijeniti smještaj osobama kojima je potrebna cjelodnevna skrb. U Matici umirovljenika Hrvatske (MUH) kažu kako je nedostupnost smještaja u domovima jedan od urgentnih problema starijih ljudi i njihovih obitelji.

- Velikom broju starijih osoba i njihovim obiteljima problem su i visoke cijene smještaja. Osobito je to važno kada, unatoč urgentnoj potrebi, osobi nije moguće osigurati smještaj u državnom, odnosno županijskom domu, već se mora pribjeći smještaju u privatnom domu. Ujednačavanje uvjeta financiranja smještaja korisnika u privatne i državne domove svakako je izazov na koji bi trebalo što prije odgovoriti - ističe Višnja Fortuna, predsjednica MUH-a.

Centri za starije

Problem je i neujednačena dostupnost izvaninstitucijskih mjera na području Hrvatske. To se odnosi na pomoć i njegu u kući, kao i sve druge usluge koje omogućuju što dulji i sigurniji boravak u vlastitom domu, veli Fortuna.

Prema podacima ministarstva, Vlada je posredovanjem NPOO-a i državnog proračuna u suradnji s lokalnom samoupravom osigurala novac za izgradnju 20 centara za starije osobe, ukupne vrijednosti od gotovo 200 milijuna eura. Moći će smjestiti 1947 korisnika, od toga 271 osobu s demencijom, i pružiti izvaninstitucijske usluge za više od 4900 korisnika, od toga za 2971 korisnika s Alzheimerovom i drugim demencijama. Osim toga, radi se na razvoju usluga u zajednici, poput pomoći u kući, poludnevnog i cjelodnevnog boravka te podrške starijim osobama. U ministarstvu navode kako je trenutno osnovano 12 centara za starije, deset centara za starije ishodilo je uporabnu dozvolu, a četiri centra za starije u Medulinu, Đurđevcu, Voćinu i Sv. Filip i Jakovu ishodila su licenciju za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi. Objavljena su dva javna poziva za ulazak u mrežu, u Istarskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, a u pripremi je novi javni poziv za ulazak u mrežu za Virovitičko-podravsku i Zadarsku županiju. U Ministarstvu kažu kako se onaj tko nema novca za smještaj u domu može obratiti sustavu socijalne skrbi i dobiti državno sufinanciranje.