Uz konjanike i smjenu straže Zagreb proslavio Dan kravate - naš simbol koji je osvojio svijet
Rubac vezan oko vrata bio je dio hrvatske odjevne tradicije. Proširili su ga hrvatski vojnici u 17. stoljeću
Točno u 12 sati u nedjelju grički top označio je podne i počela je svečana ceremonija obilježavanja Dana kravate. Svečana Kravat pukovnija stigla je na trg s konjima i oružjem, a nakon uvodnih govora započela je svečana smjena straže, ali i stavljanje kravate banu Josipu Jelačiću. Obilježavanje Dana kravate i ove je godine organizirala ustanova Academia Cravatica, pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora.
Kao i prethodnih godina, program uključuje postrojavanje i pregled stroja i oružja te smjenu straže Kravat pukovnije, kao i simboličnu igranu scenu vezanja kravate prema uzoru na dolazak hrvatskih konjanika na dvor francuskoga kralja Luja XIV. Osim na spomeniku banu Josipu Jelačiću, kravata se vezala i prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu te na drugim povijesnim spomenicima u središtu Zagreba.
Academia Cravatica ističe da je kravata kroz povijest prerasla svoju modnu funkciju i postala simbol čovjekove potrebe za ljepotom, smislom i dostojanstvom. Rubac vezan oko vrata bio je dio hrvatske odjevne tradicije, a hrvatski vojnici u 17. stoljeću proširili su ga Europom. Francuska je prihvatila takav način odijevanja i pretvorila ga u modu koja se proširila svijetom, a trag hrvatskog podrijetla ostao je sačuvan u francuskoj riječi cravate i nazivima kravate u drugim jezicima.
Academia Cravatica podsjeća i da je 18. listopada 2003. oko pulske Arene vezana najveća kravata na svijetu, prema zamisli Marijana Bušića, dok je Hrvatski sabor pet godina poslije, 2008., jednoglasno proglasio 18. listopada Danom kravate u Hrvatskoj.
U ovogodišnjoj poruci organizacija naglašava da kravata može biti znak ljubavi, privrženosti i vjernosti, ali i simbol suvremenog viteštva koje se očituje u poštovanju drugih, zaštiti slabijih i odgovornosti za vlastite postupke. Kravata tako, ističe Academia Cravatica, nije samo odjevni predmet nego i podsjetnik da se vrijednost čovjeka i civilizacije ne mjeri samo učinkovitošću i materijalnim postignućima nego i sposobnošću stvaranja ljepote, očuvanja dostojanstva i njegovanja međuljudskih odnosa.
