Uvodi se urbana komasacija radi učinkovitije gradnje, ali uz suglasnost lokalne vlasti
Ubrzava se gradnja stanova, e-inspekcija prati bespravnu gradnju
Gradnja stanova za priuštivo stanovanje, škola, vrtića i bolnica trebala bi biti znatno brža zahvaljujući novom urbanističkom projektu kojim se dosadašnje procedure objedinjuju u jednu. Ministar graditeljstva Branko Bačić predstavio je u četvrtak novu uredbu, najavljujući i povratak urbane komasacije nakon 12 godina te uvođenje e-prostorne inspekcije početkom 2027. godine, koja bi satelitskim snimkama trebala otkrivati bespravnu gradnju bez potrebe za izlaskom inspektora na teren.
Dosegnuti cilj
Urbanistički projekt ponajprije je osmišljen radi ubrzavanja izgradnje stanova za priuštivo stanovanje, ali će se primjenjivati i na druge javne projekte. Dosad je za njih bilo potrebno donijeti urbanistički plan uređenja, provesti postupak vezan uz procjenu utjecaja na okoliš i ishoditi lokacijsku dozvolu. Novom procedurom ti bi se postupci trebali objediniti i skratiti.
- Ako ništa ne promijenimo u prostornom uređenju, ni mi ni jedinice lokalne samouprave nećemo dosegnuti cilj izgradnje deset tisuća stambenih jedinica do 2030. godine - upozorio je Bačić, podsjetivši na ciljeve Nacionalnog plana stambene politike. Prema njegovim riječima, Europska komisija tek je nekoliko mjeseci nakon Hrvatske predložila mjere za ubrzavanje procedura povezanih s priuštivim stanovanjem.
Nakon 12 godina ponovno se uvodi i urbana komasacija, odnosno objedinjavanje i preoblikovanje zemljišnih čestica radi učinkovitije gradnje. Bačić je odbacio tvrdnje oporbe da bi država taj postupak mogla provoditi protiv volje gradova i općina, naglasivši da je za komasaciju potrebna suglasnost jedinice lokalne samouprave.
Ipak, kada je riječ o projektima od državnog značaja, ministar je najavio da će se oni definirati budućim državnim planom prostornog razvoja. U njegovoj izradi sudjelovat će i lokalne vlasti, no nakon donošenja plana on će biti ključan za realizaciju takvih projekata. Urbanističke projekte državnog značenja donosit će Vlada, a lokalnih značenja predstavnička tijela gradova i općina.
Ministar je predstavio i novu uredbu o informacijskom sustavu prostornog uređenja, koji je opisao kao jedan od najintegriranijih digitalnih sustava takve vrste u Europskoj uniji. U njemu su digitalizirana gotovo tri milijuna građevinskih, uporabnih i drugih dozvola, a bilježi oko 110 milijuna pregleda mjesečno.
Prihodi od nekretnina
Početkom 2027. trebala bi početi raditi e-prostorna inspekcija. Sustav bi kontinuiranim praćenjem satelitskih snimaka trebao prepoznavati promjene na zemljištu i automatski obavještavati komunalne redare i građevinske inspektore o mogućoj bespravnoj gradnji.
- Građevinske dozvole za obiteljske kuće u prosjeku se izdaju za desetak dana. Smatram da postupci mogu biti još učinkovitiji, uz uvjet da podnositelji zahtjeva dostave potpunu dokumentaciju - naveo je Bačić.
Istaknuo je i kako Vlada u 2027. planira ostvariti 78 milijuna eura prihoda upravljanjem državnim nekretninama. Među važnijim projektima su darovanje poduzetničke zone Zapad u Slavonskom Brodu, natječaj za prodaju Znanstveno-studijskog centra Kumrovec te praćenje realizacije turističkog projekta Kupari kod Dubrovnika, koji bi trebao biti dovršen u roku od 48 mjeseci od potpisivanja ugovora o pravu građenja.
Za nekretnine koje nisu od strateškog značenja planirana su ulaganja od 23,1 milijun eura u 532 nekretnine. Država namjerava osigurati i 300 stanova za programe priuštivog stanovanja i Statileo, sklopiti stotine ugovora o prodaji i najmu te raspisati 151 javni poziv za raspolaganje državnim nekretninama. U idućoj godini planira se i urbanističko-arhitektonski natječaj za kompleks Vjesnika.