Procijenjeni broj stanovnika Hrvatske porastao je u 2025. godini za 0,2 posto i sada iznosi 3.874.993, prema podatcima DZS-a. Broj stanovnika redovito je opadao od 2007., kada je u Hrvatskoj, prema procjeni DZS-a, bilo 4,31 milijun ljudi. Padao je sve do 2022., na 3,85 milijuna, a od 2023. broj stanovnika ipak raste, te je u 2025. došao na spomenutih 3,87 milijuna.

Koliko možemo biti optimistični zbog trenda u protekle tri godine, koliko na rast broja stanovnika utječu migracije, a koliko natalitet, kao i o dobnoj strukturi stanovništva, razgovarali smo s dr. sc. Sanjom Klempić Bogadi, voditeljicom Znanstvenog odjela za migracijska i demografska istraživanja u Institutu za istraživanje migracija.

Liberalizacija zapošljavanja

Ona ističe da Hrvatska porast broja stanovnika bilježi isključivo zbog migracija, i to kao rezultat doseljavanja stranih radnika u Hrvatsku, jer je prirodno kretanje stanovništva negativno još od 1990-ih.

- Intenzitet dolaska stranih radnika znatno se povećao nakon liberalizacije sustava zapošljavanja državljana trećih zemalja početkom 2021. godine. Nastavak pozitivnog trenda u kretanju ukupnog broja stanovnika Hrvatske prvenstveno će ovisiti o migracijama, s obzirom na to da se očekuje nastavak negativne prirodne promjene stanovništva. Nepovoljne ekonomske i društvene prilike u državama zapadne Europe mogle bi potaknuti dio hrvatskih iseljenika na povratak u Hrvatsku, a dolazak stranih radnika ovisit će o ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj. Ipak, projekcije UN-a i Eurostata za Hrvatsku, ali i za druge zemlje srednje i istočne Europe, dugoročno predviđaju najveće smanjenje broja stanovnika u EU-u zbog kombinacije niskih stopa fertiliteta, migracija i negativnog demografskog momentuma. Za članice EU-a za koje se očekuje demografski porast migracija će biti najvažniji čimbenik u ukupnom povećanju broja stanovnika, kaže naša sugovornica.

PIXSELL

Doseljenih je, prema procjenama DZS-a, u Hrvatsku u 2025. bilo 56.665, a odseljenih 37.485. U 2025. se iz inozemstva u Hrvatsku doselilo 29,7 posto hrvatskih državljana i 70,3 posto stranaca, a odselilo se 35 posto hrvatskih državljana i 65 posto stranaca.

Najviše se ljudi iz inozemstva u 2025. doselilo s državljanstvom Hrvatske (16.843), BiH (4915). Srbije (3705), Ukrajine (3167) te iz Azije - Filipini (4500) i Nepal (6264) - no to i dalje udjel doseljenih državljana Hrvatske u 2025. godini drži na ukupno oko 30 posto, a oko 70 posto doseljenih u Hrvatsku u 2025. čine strani državljani.

Do povećanja broja stranih državljana došlo je jer se Hrvatska zbog manjkova na tržištu rada otvorila zapošljavanju stranih radnika, prvo znatnim podizanjem godišnjih kvota, a od 2021. njihovim ukidanjem i liberalizacijom sustava uvođenjem testa tržišta rada. Što se tiče strukture, od 2018. u doseljeničkom kontingentu počinju dominirati strani državljani, uglavnom državljani trećih zemalja koji u Hrvatsku dolaze kao radni migranti, a nakon Domovinskog rata pa sve do 2017. među doseljenicima su dominirali hrvatski državljani, koji su se u velikoj mjeri doseljavali iz Bosne i Hercegovine.

Kratkoročna promjena

- U početku su to uglavnom bili državljani zemalja nastalih nakon raspada bivše Jugoslavije, najviše državljani BiH i Srbije. Posljednjih godina došlo je do znatne promjene u strukturi doseljenog stanovništva, prvenstveno zbog povećanja broja doseljenih državljana azijskih zemalja. Zemlje podrijetla imigranata se diversificiraju, pri čemu se znatno povećava broj imigranata iz azijskih zemalja, najviše iz Nepala, Filipina i Indije. U doseljeničkim kontingentu nalaze se i hrvatski povratnici iz inozemstva, najviše iz Njemačke. Međutim, njihov broj među doseljenima znatno je manji od broja stranih državljana - kaže dr. sc. Sanja Klempić Bogadi.

DAVOR KOVAČEVIĆ

Za dobnu strukturu stanovništva naša će sugovornica reći da smo po razini ostarjelosti stanovništva pri svjetskom vrhu. Prosječna dob je 44,7 godina i otprilike četvrtina stanovništva ima 65 ili više godina.

- Pojačano iseljavanje nakon pristupanja EU-u dodatno je intenziviralo sve nepovoljne demografske procese, među njima i demografsko starenje. To se očitovalo u smanjenju broja osoba u radnoaktivnoj dobi, što je vidljivo na tržištu rada. Stope fertiliteta sporo se mijenjaju, pa čak i da znatno porastu, trebaju im desetljeća da utječu na broj stanovnika u radnoaktivnoj dobi - kaže.

Dodaje da je Hrvatska donijela nekoliko kvalitetnih demografskih mjera u području koji se odnosi na fertilitet, no nerealno je očekivati da će dosegnuti totalnu stopu fertiliteta od 2,1 potrebnu za zamjenu generacija.

- Također je nerealno očekivati da Hrvatska može preokrenuti proces i da dođe do pozitivne prirodne promjene s obzirom na dobnu strukturu. Dobna struktura stanovništva Hrvatske oblikovana je prošlim demografskim kretanjima, koja su bila vrlo nepovoljna, te je došlo do negativnog demografskog momentuma, koji znatno pridonosi budućem smanjenju broja stanovnika. To znači da su današnje generacije malobrojnije nego prethodne te čak uz iste stope fertiliteta generiraju manji broj djece, pa je za očekivati nastavak smanjenja broja rođenih. Premda je u 2025. zabilježeno povećanje broja rođenih, teško da to možemo smatrati promjenom dugoročnog trenda, nego vjerojatno tumačiti više kao neku kratkoročnu promjenu - kaže.

Ističe da su slični demografski procesi i na razini Europske unije.