Hrvatsko tržište kapitala danas izgleda puno bolje nego prije 10 ili 15 godina. Imamo rast cijena, rast indeksa. Lani je Crobex porastao iznad 20 posto, a i ove godine prilično je dobro stanje. Cijene su porasle, ali bitno je i zašto su porasle. Kad gledamo povijest, bilo je situacija da su cijene rasle samo zato što su svi to očekivali. Ali bilo je primjera i kada su iza rasta stajala realna ekonomska kretanja. Ohrabruje što je kod nas sada u pitanju prije taj drugi slučaj, gdje dakle imamo pozitivna realna ekonomska kretanja. K tomu, nemamo samo rast cijena nego i rast aktivnosti na tržištu te ekonomiju koja stabilnošću privlači ulagače i više od samih prinosa, poručila je Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih tržišta (Hanfa) na konferenciji "Izazov promjene".

Jako zadovoljni

Organizatori su Zagrebačka burza i Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO). Staničić kaže da smo imali nekoliko uspješnih inicijalnih i sekundarnih javnih ponuda (IPO i SPO), što znači da tržište kapitala ne raste samo zbog postojećih instrumenata, nego kompanijama služii za financiranje i podizanje potencijala. Tu su Žito, Tokić, Bosqar i Ing-grad, kompanije koje su se u posljednje vrijeme financirale na burzi.

- U posljednjih desetak godina promijenila se percepcija tržišta kapitala i makroekonomska slika Hrvatske. Možemo biti jako zadovoljni. Hrvatska ima "A" rejting, fiskalne pokazatelje unutar mastriških kriterija, i ta je stabilnost i važnija od prinosa i naglih uzleta. Mali ulagatelji vraćaju se na tržište i počinju ponovno uključivati u sustav. Na to su imale velik utjecaj narodne obveznice i trezorci. To su nekima bile možda prve transakcije i prvi put su otvorili račun, ulagali, pratili prinose. Bitno je da je poslana poruka da to tržište nije za njih zatvoreno, nego da mogu praktično i jednostavno sudjelovati. Jer mnogi su napustili tržište tijekom krize prije dvadesetak godina. Osjetili su tada ispuhivanje burzovnog balona i osjetili su se možda prevarenima. Izgubili su povjerenje. To smo povjerenje dugo vraćali. Tako se, polako, stvara investicijska kultura. Bez investicijske kulture nema šire kupnje i ulaganja na burzi od građana, a bez građane nema ni razvijenog i širokog tržišta kapitala - ističe Staničić.

Kaže da je sektor financijskih usluga dosegnuo povijesno visoke razine, 50,4 milijarde eura pod upravljanjem, što je rast od 70,8 posto od 2020. godine. Sljedeći korak u razvoju je HIR - Hrvatski investicijski račun, što je jednostavan i lak instrument za provedbu. Smatra kako ne postoji trenutno povoljniji porezni tretman za takvo ulaganje u Europi uopće. No, upozorila je, nije sve ružičasto: globalni oblaci su na horizontu.

- Živimo u turbulentnim vremenima visoke geopolitičke neizvjesnosti. Imamo tehnološko natjecanje globalnih divova, a tu je i pitanje sigurnosti i opskrbe energijom. Jačaju inflacijski pritisci, uz naznake monetarnog zahlađenja, više kamate i skuplji kapital. Kad budemo gledali je li HIR uspio, onda ne treba gledati samo to je li uspio privući ljude nego i što se s njima događa kada se dogodi ozbiljna korekcija. Poruka je, nas kao regulatora, da ne treba naravno odvraćati ljude, upravo suprotno, ali ih treba informirati da su rizici ipak tu. Ali bez rizika nema ni prinosa - poručila je Staničić.

Guverner HNB-a Ante Žigman govorio je o hrvatskoj ekonomiji "između povoljnih vjetrova i novih oluja". Kaže da je gospodarstvo pokazalo izdržljivost. Ove godine HNB očekuje rast BDP-a od 2,4 posto.

- Rast je i dalje uvelike baziran na potrošnji i investicijama, s tim da bi investicije mogle idućih godina usporiti jer je još neizvjesno kako će pregovori oko višegodišnjeg financijskog okvira završiti. Netoizvoz je, međutim, negativan u ovoj i idućoj godini. Velika je šansa da će inflacija ostati iznad 4 posto, glavni razlog je naravno enegija, a cijene hrane nisu toliko rasle. No zbog vremenskih prilika i prelijevanja cijene energije kroz transport više cijene mogle bi se prenijeti i na cijene industrijskih proizvoda. Ipak, u idućoj godini trebalo bi doći do smirivanja inflacije - kazao je Žigman. I u slučaju najnepovoljnijih scenarija, međutim, hrvatski bi BDP ostao u pozitivom teritoriju i ne bismo ušli u recesiju. Za sada stvari izgledaju pod kontrolom - poručio je.

Kristian Buk, predsjednik UMFO-a i čelnik AZ-a, kaže da mirovinski fondovi od 2002. imaju godišnji nominalni prinos od 5,5 posto, a 2,9 posto realno, kada se oduzme inflacija. Čak 11,3 milijardi eura u 25 godina poslovanja fondovi su zaradili svojim članovima. U ožujku su svjetska tržišta pala, stoga su više od 600 milijuna eura izgubili u jednom mjesecu, kaže, no već u travnju su sve to nadoknadili.

Velik ugled

- Tržišta su volatilna, a štednja u mirovincima ne mjeri se u mjesecima, nego u desetljećima. Sustav je građen da izdrži krize - sve dosad je izdržao, i dalje će - kazao je. "Što se tiče mirovina, pravi rezultati reforme vidjet će se za 20-ak godina, kada u mirovinu budu išle generacije koje su u drugom stupu cijeli radni vijek", opisao je.

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, kaže da Hrvatska u smislu financijskog sustava uživa veliki ugled. "Naš se mirovinski sustav ističe kao primjer za cijelu Europu. Problem je naravno starenje stanovništva, no mi smo to ipak uspjeli 'uhvatiti' na vrijeme. Sustav je robustan, a dva projekta na kojima se radi donijet će dodatne velike pomake. Stvorilo se okruženje u kojem će hrvatski građani još slobodnije moći investirati i razmišljati o svojoj financijskoj budućnosti. Imamo inflaciju, ali štednja u bankama ima alternativu", ističe.

Melita Čičak, ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za mirovinski sustav u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, rekla je da demografska kretanja mijenjaju način kako razmišjamo o budućnosti. "Temeljni zadatak mirovinskog sustava je osiguranje primjerenih mirovina i održivosti sustava. Omjer umirovljenika i zaposlenih je 1,46. Povećan je, no nije dostatan. Sustav se još najviše oslanja na međugeneracijsku solidarnost. Ove godine u državnom smo proračunu 10,2 milijardi eura planirali za mirovine. Kod budućih generacija bit će važna kapitalizirana štednja", kaže.

PIXSELL