Oko dvije tisuće osoba u Hrvatskoj živi bez krova nad glavom, a nedostatak zdravstvenog osiguranja, kriminalizacija beskućnika i nemogućnost prijave u evidenciju nezaposlenih navedeni su kao jedni od vodećih izazova u skrbi, rečeno je u petak na konferenciji povodom Svjetskog dana beskućnika.

Broj osoba koji živi u neadekvatnim i nesigurnim stambenim uvjetima je oko sedam puta veći, njih 15 tisuća, dok prihvatilišta i prenoćišta imaju samo 450 mjesta.

Iako su u zadnjih desetak godina napravljeni određeni pomaci u skrbi za beskućnike, potrebno je ubrzati koordinaciju sa sustavom socijalne skrbi, zdravstva, policije, općina i gradova te jačati preventivne timove koji djeluju prije krizne situacije. Zaključak je to istraživanja provedenog u sklopu projekta "Nova perspektiva za beskućništvo", koje je na konferenciji predstavila profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu Olja Družić Ljubotina.

Istraživanje donosi niz preporuka za unapređenje skrbi za beskućnike. U zdravstvu se tako predlaže uvođenje socijalnih radnika u svim zdravstvenim ustanovama i povezivanje kapaciteta bolnica i prihvatilišta.

''Iz jedne bolnice su mi rekli da pacijenta ne mogu zadržati beskonačno, ali ako ga se otpusti na ulicu, vraća se za tjedan dana s još gorim stanjem'', kazala je Družić Ljubotina.

Policija bi trebala mijenjati propise i dekriminalizrati beskućništvo, dodala je profesorica. "Prema trenutnim propisima, osobu koja spava na javnom mjestu se kažnjava, umjesto da ju se uputi u sustav socijalne skrbi", rekla je.

Kontakt policajci za osobe u beskućništvu

Umjesto sankcija, zalaže se za mehanizam pomoći, primjerice, uvođenje kontakt policajaca za osobe u beskućništvu u većim urbanim područjima, koji bi bili educirani i znali kako točno pristupiti tim osobama.

Iako beskućnici nemaju prijavljeno prebivalište, potrebno im je omogućiti barem privremenu prijavu u evidenciju nezaposlenih te ih uključiti u program socijalnog mentorstva, predlaže Družić Ljubotina.

''Korisnici koji su bez dokumenta ili prebivališta ne mogu ući u mjere zapošljavanja. I to vam je jedan začarani krug, bez adrese nema posla, a bez posla nema adrese'', upozorila je.

U najvećem riziku od beskućništva su najčešće stariji građani i samci, no osim njih u riziku mogu biti i mlade osobe, posebice one iz sustave alternativne skrbi, rekla je Lorena Živković iz udruge Igra. Mladi iz tog susta rijetko završavaju fakultet, stoga često prihvaćaju nesigurne poslove ili poslove na crno.

''Tko je išao na fakultet, zna da to nije samo razdoblje obrazovanja, nego i učenja odgovornosti i stjecanje vještina, životnih, socijalnih i emocionalnih, kako bi stekli kapacitete za ono što nas je čekalo dalje na radnim mejstima'', istaknula je Živković.

Andrea Kozar Pasanec iz Gradskog društva Crvenog križa Zagreb kazala je da je njihovo prenoćište, otvoreno 2023., do sada koristilo oko 600 osoba. Njihova prosječna dob u tri se gdoine spustila s 52 na 46 godina.

''Među korisnicima imamo njih 77 koji su se vratili, koji nakon odlaska ne uspijevaju zadržati posao ili se razbole ili ne mogu pratiti visoke troškove sa svojim primanjima", kazala je Kozar Pasanec.