Osijek, Vinkovci, Velika Gorica i Zaprešić mogli bi se grijati na geotermalnu energiju već od 2030. godine. U nazočnosti premijera Andreja Plenkovića, ministra gospodarstva Ante Šušnjare te kolega gradonačelnika Velike Gorice, Zaprešića i Vinkovaca, osječki gradonačelnik Ivan Radić potpisao je danas u Zagrebu ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava za projekt "Ulaganje u razvoj geotermalne energije".

Cilj je povećati korištenje geotermalnom energijom u toplinarstvu i smanjiti potrebu za fosilnim gorivima. Projekt je ukupno vrijedan 35 milijuna eura, od kojih 30 milijuna eura čine nepovratna europska sredstva. Projekt obuhvaća izgradnju četiriju novih geotermalnih bušotina u spomenutim gradovima jer su prethodna istraživanja potvrdila geotermalna ležišta.

Energetska neovisnost

​Ono se, kada je riječ o Osijeku, nalazi na dubini od dva kilometra. Tijekom 2025. izgrađena je prva istražna bušotina, Osijek GT-1, vrijedna više od osam milijuna eura, kojom je potvrđena temperatura geotermalne vode viša od 100 Celzijevih stupnjeva te procijenjena toplinska snaga od gotovo pet megavata. Novom fazom predviđena je izgradnja druge, utisne bušotine, koja će omogućiti uspostavu sustava za dugoročno i održivo korištenje geotermalnom energijom.

Radić je u petak nakon potpisivanja ugovora novinarima rekao kako je ovo još jedan važan strateški i razvojni projekt.

- Ovim potpisom ugovora pristupamo drugoj fazi. Govorimo o strateškom i razvojnom projektu za Osijek, koji znači jako puno i za gospodarstvo i za poljoprivredu te, ono najbitnije - za energetsku neovisnost samog grada. Geotermalnom energijom u budućnosti moći ćemo grijati kućanstva, dječje vrtiće, pa i Klinički bolnički centar. Ova energija je neovisna, za nju nisu presudni faktor ni vanjski utjecaji ni vremenske prilike, dostupna je stalno. Vidimo u tome velik razvojni potencijal za naš grad, što ćemo sigurno iskoristiti - naglasio je osječki gradonačelnik.

GRAD OSIJEK

Premijer Plenković istaknuo je kako ukupna ulaganja u dvije faze projekta u četiri hrvatska grada iznose oko 86 milijuna eura te je naglasio važnost korištenja domaćom, obnovljivom i niskougljičnom energijom za sigurniju opskrbu toplinom, smanjenje ovisnosti o uvozu energenata i dugoročno stabilnije troškove grijanja.

- To je energija koja je, za razliku od izvora koji ovise o suncu ili vjetru, dostupna neovisno o vremenskim prilikama - kazao je premijer, istaknuvši i mogućnosti njezine primjene u poljoprivredi i gospodarstvu.

Ministar Šušnjar kaže kako geotermalni potencijal nije budućnost, on je stvarnost koju tek trebamo i moramo potpuno iskoristiti.

- U hrvatskom dijelu Panonskog bazena geotermalni gradijent je čak 60 posto viši od europskog prosjeka - rekao je ministar.

Povezane bušotine

Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike, pojasnio je kako se geotermalna energija iskorištava preko dviju povezanih bušotina. Kroz jednu se crpi geotermalna voda, iskorištava njezina toplina, a kroz drugu se ohlađena voda vraća u podzemno ležište, čime se omogućuje održivo korištenje izvorom. Naglasio je i potencijal geotermalne energije za razvoj toplinarstva, poljoprivrede, industrije i proizvodnje električne energije.

U izjavama za medije Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića, navodi da se geotermalna bušotina nalazi gotovo u središtu grada, te da će, uz ostalo, omogućiti i grijanje sportskih dvorana, škola, komunalnog poduzeća, vrtića, bazena, nove poslovne zone. Josip Romić, gradonačelnik Vinkovaca, najavio je da će geoterme omogućiti gradnju centralnog toplinskog sustava, koji će zadovoljiti potrebe 1700 domaćinstava, kao i toplinske potrebe osnovnih škola i drugih javnih ustanova.

Krešimir Ačkar, gradonačelnik Velike Gorice, ističe da je skupo grijanje uvijek u top pet problema njegovih sugrađana, a procjena je kako će geoterme pokrivati potrebe više od 60 posto stanovništva tog grada.