Kronične nezarazne bolesti među vodećim su uzrocima smrti u Hrvatskoj, a 1666 osoba preminulo je od njih prošle godine, istaknuto je u ponedjeljak na stručnoj konferenciji posvećenoj prevenciji, dijagnostici i liječenju kroničnih nezaraznih bolesti.

Gordana Pavliša, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti Jordanovac, kazala je da među kronične nezarazne bolesti ubrajamo kardiovaskularne i maligne bolesti, šećernu bolest te kronične bolesti dišnog sustava. Govoreći o kroničnim respiratornim bolestima, Pavliša je istaknula da kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) i astma imaju preklapajuće simptome, poput kašlja i 'sviranja' u prsima, ali se razlikuju po tijeku bolesti. Astmu obilježava varijabilnost simptoma, koji se mogu pojavljivati u određenim dijelovima dana, osobito u blažim fazama bolesti. Kod KOPB-a bolesnici imaju stalan ili progresivan osjećaj nedostatka zraka, kašalj i iskašljavanje sluzi. KOPB se češće javlja u osoba starijih od 40 godina koje su dugotrajno izložene štetnim čimbenicima, među kojima je posebno važna izloženost duhanskom dimu, rekla je Pavliša.

Upozorila je i da bolesnici simptome često dugo zanemaruju te s njima nauče živjeti, a tegobe pripisuju pušenju ili starenju. Zbog toga se liječniku često javljaju tek kada je bolest uznapredovala, čime se smanjuje mogućnost učinkovitog liječenja.

Ivana Brkić Biloš, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, iznijela je podatak da u svijetu od KOPB-a boluje između 400 i 600 milijuna ljudi, a godišnje umire između tri i 3,5 milijuna oboljelih. Od astme boluje oko 360 milijuna ljudi, a godišnje umire oko 440.000 osoba. U Hrvatskoj od astme boluje oko 200.000 ljudi, odnosno oko pet posto stanovništva, a prema evidentiranim podacima oko 130.000 oboljelih je od KOPB-a. Procjenjuje se da je stvaran broj oboljelih od KOPB-a znatno veći te da ih u Hrvatskoj ima oko 400.000.

Kronične respiratorne bolesti nemaju poseban nacionalni program ni program probira, već postoji zajednički strateški dokument koji obuhvaća dijabetes, maligne bolesti i kronične respiratorne bolesti.

Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma "Vuk Vrhovac" istaknuo je da većina ljudi umire od posljedica kardiovaskularnih bolesti te da se rizik njihova razvoja može smanjiti regulacijom glikemije i šećera u krvi, tjelesnom aktivnošću i pravilnom prehranom. Rekao je da pretilost nije estetski problem, nego ozbiljna bolest koju je kao takvu prepoznala i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).