Cijene nekretnina u Hrvatskoj na godišnjoj su razini porasle za novih 14 posto te nastavljaju rasti, iako je broj kupoprodaja pao za 30-ak posto.

Raskorak između traženih i realiziranih cijena se povećava, a proda se samo dio oglašenih nekretnina. Krediti su sve nedostupniji, no i dalje rastu po stopama od desetak posto. Faktor je i inflacija. Puno je štednje u bankama koja gubi realnu vrijednost pa se seli u nekretnine. Cigla i beton i dalje su na cijeni, iako su sve manje pristupačni i sve manje likvidni. Najskuplje je u Dubrovniku, Opatiji i Rovinju, potom u Splitu i Zagrebu, Zadru. Sve uz obalu uglavnom drži cijenu, ali ubrzava i kontinent. Rijeka je pak godinama slovila kao nešto pristupačniji grad uz more, no sada cijene u oglasnicima pokazuju da to baš više i nije tako. Što se točno zbiva na tržištu, pitamo Branka Papeša, vlasnika agencije za promet nekretninama Dogma-nekretnine. Papeš kaže da se tržište u Hrvatskoj općenito hladi, 30 posto je manje realizacija nego prošle godine, ali cijene ne prate taj trend.

- To je zato jer ljudi koji prodaju nisu prisiljeni prodavati, odnosno mogu čekati. Naši su ljudi i dosta emotivno vezani uz svoje nekretnine. No, cijene, kada se gleda cijelo tržište, ipak više ne prate onaj trend koji je bio prisutan od korone naovamo, gdje su cijene godišnje rasle po 15 posto i više, ali i dalje bilježimo rast cijena od oko 10 posto godišnje, što je malo više od inflacije. Kada govorimo o padu broja kupoprodaja, ne razmišlja se da je recimo 2015. u cijeloj Hrvatskoj realizirano ukupno 65.000 transakcija, a bila je to jedna "normalna" godina. I nakon toga imamo lagani pad, i onda 2022. vrh sa 135.000 kupoprodaja. Poslije se to onda opet lagano smanjuje, no i ove ćemo godine imati 80-ak tisuća transakcija, što je i dalje visoko - tumači Papeš. Kaže da unatoč svemu mnogi i dalje kupuju - i gotovinom i kreditom.

BRUNO JOBST

- Uvjeti za kredite su postroženi i kredit je sve teže dobiti. No krediti ipak idu, te se i sada 30 - 40 posto nekretnina kupuje izvorno preko kredita. Prodavatelji koji dobiju novac koji je izvorno iz kredita kupca onda opet tim novcem kupuju dalje. Znači, inicijalno je, u prvom koraku, udio kredita 30 - 40 posto, a u drugom koraku to ide prema 60 - 70 posto. Ima i dalje stranaca, iako se njihov udio u ukupnom broju kupaca prilično smanjio. Od 30-ak posto došli smo na 15-ak posto udjela stranih kupaca. Cijene ne padaju prije svega zato što prodavatelji nisu prisiljeni prodati. Da jesu, onda bi se prilagodili tržištu. Imamo nekretnine koje se prodaju isti dan ili u roku od nekoliko dana jer je istaknuta realna, normalna cijena, a ima i onih koji mjesecima stoje u oglasnicima, jer su tražene cijene nerealne i previsoke - opisuje Papeš.