Inflacija je u rujnu ponovno ubrzala, te je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosila 4,7 posto, objavio je u svojoj prvoj procjeni Državni zavod za statistiku (DZS). U odnosu prema kolovozu cijene su porasle za 0,9 posto. Riječ je dakle o ubrzanju godišnje stope inflacije u odnosu prema kolovozu, kada je iznosila 4,2 posto, za 0,5 postotnih bodova. U odnosu prema inflaciji u srpnju, stopa za rujan veća je za 0,8 posto, a u odnosu prema lipnju za 0,2 postotna boda.

“Zajednička" inflacija

Najviše je, očekivano, na rast inflacije u rujnu utjecao rast cijena energije. Energija je na godišnjoj razini u rujnu poskupjela za čak 20,5 posto, usluge za 7,6 posto, hrana, piće i duhan za 0,2 posto, a industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili su za 1,4 posto. Na mjesečnoj razini industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije u rujnu su bili skuplji nego u kolovozu za 2,8 posto te energija za 2,7 posto, usluge su pojeftinile za 0,7, a hrana, piće i duhan za 0,2, posto. Mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju su prema prvoj procjeni u rujnu 2026. u odnosu prema rujnu 2025. u prosjeku više za 4,3 posto, a u odnosu prema kolovozu 2026. na istoj razini.

Podaci Eurostata o prvoj procjeni za harmonizirani indeks potrošačkih cijena u europodručju za rujan 2026. pokazuju da Hrvatska više nije u skupini zemalja eurozone s najvećom inflacijom, jer veću stopu od njezine imaju Belgija, Bugarska, Grčka, Španjolska, Cipar, Litva i Luksemburg. Činjenica da sve više zemalja eurozone ima veću inflaciju od nas upozorava da je ona doista sada "zajednička" i sve više uvezena, odnosno javlja se primarno sa strane ponude i troškova. No, s obzirom na to da su domaći proizvođači, prijevoznici, ribari i poljoprivrednici već osjetili porast cijena goriva, te najavili novi val rasta cijena do kraja godine, pitanje je koliko će se ova "energetska" inflacija u mjesecima pred nama ponovno preliti na cijene hrane, usluga, prijevoza te ostalih roba za široku potrošnju.

S obzirom na to da je cijela eurozona na udaru inflacije, može se očekivati i novi rast kamatnih stopa. Europska središnja banka vjerojatno će bar još jednom do kraja godine povećati ključne stope, kako bi pokušala zauzdati inflaciju za koju su već rekli da očekuju da će se relativno dugo zadržati. Cilj je 2 posto. Hrvatska ima dva i pol puta višu.

Rastu i troškovi zaduživanja, pa je i Ministarstvu financija sve teže uz snažne potrebe za refinanciranjem u ovoj godini. Rastući trošak kamate postaje sve značajnije dodatno opterećenje za državni proračun. S druge strane, rast cijena rezultira povećanim ubiranjem PDV-a od potrošnje, no kako je potrošnja ograničena, a turisti otišli - i tu će pozicija biti sve oskudnija.

Razlozi za optimizam

Ministar financija Tomislav Ćorić rekao je u petak da je razina inflacije u Hrvatskoj porasla - kao i u većini zemalja EU-a.

- Sve je veći broj zemalja s inflacijskim stopama većim od naše, no to nas ne treba posebno veseliti. Ovako visoke stope inflacije možemo očekivati i u sljedećim mjesecima, ako ne dođe do smirivanja tenzija na Bliskom istoku, pa posljedično i pada cijena nafte na svjetskom tržištu - poručio je Ćorić. Veseli, kaže, da je proteklih dana povećana količina nafte koja prolazi Hormuškim tjesnacem. Cijene energije su naravno ključne, a one su porasle za 20,5 posto, no ono što daje neku dozu optimizma su cijene hrane.

- Ako gledate strukturu, razaznavalo se da u segmentu hrane nemamo porast. Duhan je taj koji raste zbog povećanja trošarina - objasnio je Ćorić. Kaže da usluge i dalje drže visoku stopu rasta, no i na njih utječe energija, kao i na sve drugo, no rast je već preliven.

- Razloga za optimizam općenito daje to što nemamo veliko prelijevanje cijena iz energetike u druge segmente, dijelom ipak i zbog činjenice što smo na sve moguće načine intervenirali, što kroz cijenu struje, plina, što kroz utjecaj na cijenu benzina, odnosno dizela na pumpama. Na taj smo način spriječili i znatno više stope inflacije koje bi naše gospodarstvo osjetilo da nije došlo do tih intervencija. Ne možemo, nažalost, cijenu nafte i derivata i općenito energenata isključiti niti iz jedne druge cijene u gospodarstvu - ističe Ćorić. Na pitanje hoće li se rast cijene energije opet preliti na hranu, kaže da vjeruje da do toga neće doći - kad do sada nije došlo. Cijene pak goriva Vlada obuzdava kontinuirano.

- Imamo izračune koji govore da bi bez čitavog niza mjera koje je Vlada RH poduzelai trenutna stopa inflacije iznosila 7 posto u odnosu prema lani - kaže Ćorić. Pozvao se na ministra Antu Šušnjara, koji mu je, kaže, rekao da od sljedećeg tjedna možemo očekivati pad cijena energenata, odnosno benzina i dizela.