Suša koja je ljetos pogodila istok Hrvatske rezultirala je proglašenjem prirodne nepogode u svih pet slavonskih županija - Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj. Koliki će biti konačan račun suše, još nije poznato jer lokalna povjerenstva obrađuju prijave poljoprivrednika i podatke unose u državni Registar šteta.

Zahtjev Vladi

Na području Osječko-baranjske županije 1. rujna proglašeno je stanje prirodne nepogode suša za sve jedinice lokalne samouprave, za štete nastale na višegodišnjim nasadima, ribnjacima i poljoprivrednoj proizvodnji. Sva gradska i općinska povjerenstva konačnu procjenu štete prijavljuju županijskom povjerenstvu u roku od 50 dana, a županijsko povjerenstvo prijavljene konačne procjene štete dostavlja Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima u roku od 60 dana od dana proglašenja prirodne nepogode.

- Podatci o konačnoj procjeni šteta bit će dostupni tek nakon isteka navedenih rokova, nakon čega će Državno povjerenstvo provjeriti i obraditi podatke o konačnim procjenama šteta na temelju podataka iz Registra šteta i ostale dokumentacije te utvrditi iznos pomoći za pojedinu vrstu štete i oštećenike, te će podnijeti Vladi RH prijedlog za dodjelu pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda - poručili su iz OBŽ-a.

Brodsko-posavska županija odluku o proglašenju prirodne nepogode izazvane sušom na području svih 26 općina i dva grada donijela je 28. kolovoza. Prema dostupnim podatcima šteta se procjenjuje na iznos veći od 43,1 milijun eura.

- Zbog dugotrajnog sušnog razdoblja, visokih temperatura i nedostatka oborina tijekom lipnja, srpnja i kolovoza na području Brodsko-posavske županije nanesene su velike materijalne štete na poljoprivrednim usjevima proljetne sjetve 2026. godine, postrnim usjevima, djetelinsko-travnim smjesama, ribnjičarskim površinama i višegodišnjim nasadima voćnjaka i vinograda - poručio je Zvonimir Penić, viši savjetnik za odnose s javnošću BPŽ-a.

Brodsko-posavska županija će, uz postojeće mjere i potpore, i dalje tražiti mogućnosti za dodatnu pomoć poljoprivrednicima koji su pretrpjeli štete.

Vukovarsko-srijemska županija prirodnu je nepogodu proglasila 7. rujna. Prema zahtjevima općina i gradova, najveće štete zabilježene su na soji, kukuruzu, šećernoj repi, suncokretu, krmnom bilju te povrću i voću. Prva je reagirala Virovitičko-podravska županija, gdje je prirodna nepogoda za Viroviticu, Slatinu i Orahovicu te svih 13 općina proglašena 21. kolovoza. Nastale su velike štete na jarim ratarskim, povrtlarskim, industrijskim i voćarskim kulturama, trajnim nasadima, livadama i pašnjacima, ali i u ribnjačarstvu. Na naš upit iz Upravnog odjela za gospodarstvo Požeško-slavonske županije naveli su kako još traje postupak prijave i procjene šteta od suše.

Zajednički izazov

Tvrde da u ovom trenutku još nije moguće navesti konačan iznos štete ni precizirati visinu i način odštete. Uz saniranje posljedica ovogodišnje suše, poručuju iz PSŽ-a, nužno je dugoročno raditi na prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama, osobito razvojem sustava navodnjavanja, učinkovitijim upravljanjem vodenim resursima, ulaganjem u suvremenu poljoprivrednu infrastrukturu te poticanjem primjene tehnologija i proizvodnih postupaka otpornijih na učestale vremenske ekstreme.

Iznosi šteta trenutačno su najveća nepoznanica. Zaključno s 20. rujna, u službenim objavama pet županija nisu objavljene konačne zbirne procjene ovogodišnje štete. To ne znači da štete nisu procijenjene, nego da postupak objedinjavanja i potvrđivanja podataka još traje. Proglašenje prirodne nepogode samo po sebi ne znači da će poljoprivrednicima automatski biti isplaćena puna vrijednost nastale štete. Nakon evidentiranja šteta Državno povjerenstvo provjerava podatke i određuje postotak pomoći te Vladi predlaže dodjelu sredstava.

Nedavno je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjelovao na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije u Bruxellesu, gdje je u raspravi o posljedicama suše rečeno da one nisu izoliran problem pojedinih država članica, nego zajednički europski izazov. Brojne države upozorile su na smanjenje prinosa i proizvodnje, nedostatak stočne hrane, visoke troškove energije i gnojiva, pritisak nižih prodajnih cijena te sve teže uvjete rada u uvjetima ekstremnih temperatura. Pojedine države članice izravno su podržale hrvatski prijedlog jačanja sustava osiguranja. “Tražimo dodatne potpore za navodnjavanje i osiguranje proizvodnje. Cilj je prijeći na kulture i načine proizvodnje otpornije na sušu. Ljudi se žele prilagoditi, ali takva ulaganja ne mogu iznijeti sami”, rekao je hrvatski ministar.