Farmaceutska industrija u Hrvatskoj je prvih šest mjeseci ove godine zaključila s 4,5 posto manjom proizvodnjom nego u isto vrijeme 2025., navodi se uz ostalo u analizi Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).

"Farmaceutska industrija u Hrvatskoj čini važan dio prerađivačke industrije te stvara i relativno veliku dodanu vrijednost, potiče izvoz i zapošljavanje. Unatoč ozbiljnim recentnim izazovima s kojima se suočava, od nestabilnosti u globalnim opskrbnim lancima preko otežane dostupnosti sirovina i repromaterijala do rasta troškova energenata, farmaceutska industrija i dalje zauzima značajno mjesto u hrvatskom gospodarstvu", ističu u analizi iz EIZ-a.

Tome dodaju podatak Državnog zavoda za statistiku (DZS) za lipanj 2026. da je proizvodnja farmaceutskih proizvoda i pripravaka činila gotovo šest posto (5,8) ukupne industrijske proizvodnje Hrvatske.

Pad proizvodnje i usporavanje zapošljavanja

Ipak, EIZ-ova analiza na mjesečnoj i godišnjoj razini upozorava na snažan konkurencijski pritisak kojem je izložen taj sektor, čemu osim polugodišnjeg dodaje i podatak za "naročito nepovoljan drugi kvartal", jer je samo u lipnju 2026. proizvodnja farmaceutskih proizvoda i pripravaka bila 2,2 posto manja nego u svibnju i 9,5 posto manja nego u travnju.

Uz konkurenciju, nepovoljnim kretanjima u farmaceutskom sektoru u Hrvatskoj je prema EIZ-u dijelom pridonijelo i strateško repozicioniranje farmaceutskih kompanija na globalnom tržištu, značajnije smanjenje plasmana na tržište SAD-a i pad prodaje na ruskom tržištu, ali i izostanak većih ulaganja.

Na poteškoće s plasmanom farmaceutskih proizvoda i pripravaka ukazuje i rast zaliha gotovih proizvoda, koje su od lipnja 2025. do lipnja 2026. godine povećane 10,4 posto, uz istodoban rast udjela zaliha gotovih farmaceutskih proizvoda u ukupnim zalihama gotovih proizvoda kod proizvođača, s 13,5 na 15,4 posto. Zalihe gotovih farmaceutskih proizvoda u lipnju bile su 9,6 posto veće u odnosu na prosjek iz 2025., navodi se u EIZ-ovoj analizi.

Naglašava se i da najnoviji trendovi zabilježeni u posljednjih nekoliko godina potvrđuju usporavanje rasta zaposlenosti u farmaceutskom sektoru, što potvrđuje i srpanj 2026. kada je broj zaposlenih pao za 3,6 posto u odnosu na srpanj 2025., na njih oko šest tisuća.

Podsjeća se pritom da je za razliku od tog pada, do 2025. broj zaposlenih u Hrvatskoj rastao, pa tako u 2023. za 6,1 posto u odnosu na 2022., u 2024. za 3,3 posto, a u 2025. za 0,5 posto.

Proizvodnost rada se u prvoj polovici 2026. kod proizvodnje farmaceutskih proizvoda i pripravaka tek neznatno povećala, za 0,1 posto na međugodišnjoj razini, dok se na razini ukupnog gospodarstva povećala za 6 posto.

Zaustavljen dugogodišnji rast plaća - prosječna neto plaća u 2026. oko 2.300 eura

Analitičari EIZ-a ističu da se u farmaceutskoj industriji u lipnju 2026. zaustavio i kontinuirani rast plaća u posljednjih deset godina, odnosno od 2015. do 2025.

"U lipnju 2026. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća smanjila se za 0,6 posto u odnosu na prosjek 2025., a usporedba kretanja isplaćenih neto plaća i proizvodnosti rada ukazuje na moguće poteškoće oko dostupnosti visokokvalificirane radne snage na tržištu", iznose iz EIZ-a.

Na polugodišnjoj razini u 2026. su, kako napominju, prosječne mjesečne isplaćene plaće porasle za 10,3 posto, a proizvodnost rada tek za 0,1 posto.

Plaće u farmaceutskoj industriji ipak su i dalje znatno veće u odnosu na prosjek gospodarstva, odnosno po podacima DZS-a za lipanj 2026. prosječna neto plaća u farmaceutskom sektoru bila je 26,5 posto veća u odnosu na prosječnu neto plaću u Hrvatskoj. No, taj se postotak također smanjuje u odnosu na prošle godine, jer je u 2015. ta plaća bila čak 69,4 posto veća nego prosječna neto plaća u Hrvatskoj, a u 2025. za 36,6 posto viša.

Prosječna isplaćena neto plaća u farmaceutskoj industriji u prvih šest mjeseci 2026. iznosila je 2.324 eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2025. nominalno povećanje za 10,3 posto.

Uvoz raste brže od izvoza

Trendovi u prvih šest mjeseci 2026. ukazuju na rast izvoza farmaceutskih proizvoda i pripravaka za dva posto na međugodišnjoj razini, ali i na povećanje uvoza za gotovo pet posto (4,9), navode u analizi.

S druge strane, iznose da je od 2010. do 2025. Hrvatska povećala izvoz farmaceutskih proizvoda i pripravaka za 913,9 milijuna eura, a uvoz za 1,57 milijardi eura, uz komentar da uvoz farmaceutskih proizvoda i pripravaka u prosjeku raste neusporedivo brže od izvoza, što rezultira pogoršavanjem vanjskotrgovinske bilance.

Samo u 2025. Hrvatska je ukupno uvezla farmaceutskih proizvoda i pripravaka u vrijednosti od 2,15 milijardi eura, od čega najviše iz Slovenije, koja u tome ima udjel od 21,2 posto, a zatim iz Njemačke i Mađarske, čiji se udjeli kreću oko 17 posto.

No, izvozna kretanja ipak u analizi se označavaju posebno važnim jer su pridonijela padu proizvodne aktivnosti farmaceutske industrije u 2025., posebice pad izvoza u SAD od 103,2 milijuna eura, što se odrazilo i na smanjenje proizvodne aktivnosti sektora, smanjenje zaposlenosti i rast zaliha gotovih proizvoda.

Tome su pridonijele i nove carine i trgovinske napetosti između SAD-a i EU-a, te iako je SAD za farmaceutsku industriju Hrvatske još uvijek vodeće izvozno odredište, počeo je i jači proces "umjerenog skretanja plasmana na alternativna tržišta", posebice na tržišta Švedske, Kanade i Litve.

Analiza EIZ-a pokazuje i neznatan rast cijena na domaćem i stranom tržištu na godišnjoj i mjesečnoj razini, pa su proizvođačke cijene farmaceutskih proizvoda i pripravaka u srpnju 2026. na ukupnom tržištu porasle 1,3 posto u odnosu na srpanj 2025., dok je prosječni rast proizvođačkih cijena na domaćem tržištu bio 1,4 posto.

Najjače kompanije u Hrvatskoj i dalje predvodi Pliva

Najjača kompanija u Hrvatskoj, koja i dalje predvodi "proizvodnu dominaciju" u farmaceutskoj industriji je Pliva, koja je u 2025. ostvarila 61,5 posto od ukupnih prihoda deset vodećih farmaceutskih tvrtki u Hrvatskoj.

Slijede JGL s udjelom od 11,3 posto i Belupo s udjelom od 7,6 posto, a u prvih deset su još TAP Croatia Industries, Hospira Zagreb, Genera, PharmaS, Krka-Farma, Fidifarm i Yasenka.

Svih deset su u 2025. povećale ukupni prihod za 27,5 posto, u čemu su, kako navode iz EIZ-a u analizi, najmanji pridonijeli poslovni prihodi, odnosno rast prihoda od prodaje, te su ukupno poslovni prihodi rasli znatno manje nego ukupni prihodi, za osam posto.