U Hrvatskoj se godišnje baci 120 kilograma hrane po stanovniku, a što je tek nešto manje od EU prosjeka, rečeno je u utorak, tijekom konferencije "Hrana bez otpada".

Konferenciju su, treću po redu, zajednički organizirali Metro Hrvatska, Jutarnji list i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, a ovogodišnje je izdanje nazvano "Održiva budućnost Hrvatske: klima se čuva i na tanjuru. 

Cilj konferencije je predstaviti konkretna rješenja i modele za smanjenje otpada od hrane u Hrvatskoj, a razgovaralo se i o ulozi doniranja hrane i banaka hrane u smanjenju otpada i jačanju solidarnosti u zajednici.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek kazao je da je izuzetno važno da se razgovara o otpadu od hrane, prije svega s aspekta zaštite okoliša, iz etičkih razloga, ali i zbog održivije poljoprivredne proizvodnje. 

"Najnoviji podaci iz prošle godine pokazuju da se u Hrvatskoj baca puno više hrane nego što smo to mislili prije. Najsvježiji podaci pokazuju da u Hrvatskoj bacamo oko 480 tisuća tona hrane, polovica toga u prehrambenim sustavima, u poslovnom segmentu, ostatak je u kućanstvima i u ugostiteljstvu", rekao je Tušek. 

Smatra da se kroz dijalog svih dionika te priče stvari mogu potaknuti u boljem smjeru. Dodao je, međutim, da Hrvatska po stanovniku baca manje hrane nego što je prosjek EU, odnosno u državama koje prednjače po bacanju hrane, gdje se godišnje, po stanovniku, baci od 200 do 300 kilograma hrane. 

U Hrvatskoj se, kazao je, po stanovniku baci oko 120 kilograma hrane godišnje, dok je europski prosjek 130 kg. Po njemu, treba vidjeti što po tom pitanju može napraviti svaki pojedinac, kompanija, što se može mijenjati u poslovnim procesima da bi se što manje hrane bacalo.  

Postoje, naglasio je, neki pozitivni pomaci pa se otpad od hrane u prehrambenim sustavima posljednjih nekoliko godina smanjio 30-ak posto. 

S druge strane, kada je riječ o kućanstvima, naveo je da ljudi danas ubrzano žive i da kupuju više hrane nego što im treba. 

Ističe da treba kvalitetnije planirati proizvodnju, preradu, distribuciju, ali i upravljanje resursima svake pojedine obitelji.

Predsjednik Uprave tvrtke Metro Hrvatska Tomislav Smolčec rekao je da se ove godine održava najveća konferencija dosad. 

"Otpad od hrane je jedna od gorućih tema suvremenog svijeta", rekao je Smolčec dodavši da dobar dio razvijenog svijeta razmišlja kako smanjiti enormne količine hrane koje se bacaju. Problem je, kaže i u efikasnosti cijelog lanca opskrbe. 

"Nitko to ne može napraviti sam. To jedino možemo napraviti svi u lancu, počevši od  dobavljača, proizvođača, trgovaca, veletrgovaca, ugostitelja i, na kraju krajeva, krajnjih potrošača", istaknuo je Smolčec.

Kazao je da je u njihovom dijelu poslovanja bitno predviđanje zaliha budući da dosta hrane ima kratke rokove uporabe.

Važna stvar je i doniranje hrane pa Metro, naveo je, aktivno surađuje sa "bankama" hrane poput Caritasa i Crvenog križa trudeći se da dio hrane koji bi eventualno bio neiskorišten ipak nađe svoju svrhu.

Istaknuo je i da je doniranje hrane u Hrvatskoj zadnjih par godina uređeno na ispravan način.

Za glavnog urednika Jutarnjeg lista Goran Ogurlića bacanje hrane nije samo naša svakodnevna navika već je istodobno ekonomsko, socijalno i klimatsko pitanje. 

"Iza svakog komada hrane koji završi u otpadu stoje voda, energija, zemlja, prijevoz, radi i novac koji su bili potrebni da bi ta hrana stigla do našeg stola", rekao je Ogurlić.  

Rješenje problema sa bacanjem hrane vidi u suradnji države, gradova, trgovaca, proizvođača, ugostitelja i sl.  

Tijekom konferencije, za najbolje školske projekte za radove na spomenutu tematiku nagrađeni su učenici iz osnovnih i srednjih škola Mertojak, Split, Sveta Ana Osijek, Osnovna škola Centar, Rijeka, Poljoprivredna škola Požega, Medicinska škola Varaždin i zagrebačka privatna škola Linigra.