Uporaba droga u svijetu raste, a tržište postaje sve raznolikije i prilagodljivije. Prema izvješću ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) - World Drug Report 2026. - procjenjuje se da je 2024. droge uzimalo oko 331 milijun ljudi, 34 posto više nego prije deset godina, a 2023. od posljedica njihove uporabe umrlo je gotovo 500 tisuća osoba. Pristup liječenju i dalje je nejednak, osobito za žene i ranjive skupine. Dodatnu zabrinutost izaziva širenje sintetskih droga jer je u 2024. evidentirano 755 novih psihoaktivnih tvari, najviše dosad u jednoj godini. Proizvodnja kokaina u posljednjem se desetljeću više nego učetverostručila, a 2024. koristilo ga je oko 25 milijuna ljudi. Istodobno rastu tržišta metamfetamina, drugih stimulansa i izrazito snažnih sintetskih opioida.

“Kućni" nalokson

U Hrvatskoj je od 2019. do 2024. zabilježeno 539 smrtnih slučajeva izravno povezanih s uporabom droga. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, tijekom 2025. zabilježeno je 109 hospitalizacija zbog trovanja narkoticima, psihodislepticima, sedativima, antiepilepticima, antiparkinsonicima i psihotropnim lijekovima.

Budući da se smrtnost povezana s uporabom droga može prevenirati, javnozdravstvene mjere uključuju edukaciju, liječenje i programe smanjenja šteta. Među važnim intervencijama su programi kućnih doza naloksona, lijeka koji može poništiti učinak opioidnog predoziranja. U Hrvatskoj je od 2024. u provedbi pilot-projekt kojim je nalokson u obliku nazalnog spreja uveden na tržište, a 500 kompleta distribuirano je preko zavoda za javno zdravstvo, kaznenih tijela, udruga i terapijskih zajednica osobama s visokim rizikom od predoziranja. Do srpnja 2026. u okviru projekta educirano je 127 stručnjaka, 393 osobe s visokim rizikom od predoziranja te 286 osoba koje bi mogle svjedočiti predoziranju i primijeniti nalokson. Zabilježeno je 31 predoziranje, pri čemu je nalokson primijenjen u 12 slučajeva, a pet slučajeva završilo je smrtnim ishodom.

Dr. Luka Maršić, stručnjak za ovisnosti, adiktolog, predsjednik Kluba liječenih ovisnika o kockanju (KLOK) i suosnivač mnogih komuna u našoj zemlji, upozorava da se posljednjih godina, nakon razdoblja u kojem su ovisnosti o drogama bile potisnute iz fokusa javnosti, ponovno događa snažan rast tzv. molekularnih ovisnosti. Ističe kako na taj problem upozorava već desetak i više godina te smatra da je bilo moguće predvidjeti novi val konzumacije droga. Prema njegovu mišljenju društvo se u međuvremenu bavilo brojnim drugim krizama i temama, a problem ovisnosti ostao je u drugom planu i postupno rastao.

Dr. Luka Maršić

GOJKO MITIĆ

Kao jedan od važnih razloga navodi promjenu načina života i sve veću prisutnost društvenih mreža, interneta i digitalnih sadržaja. Oni su, smatra Maršić, stvorili prostor za povlačenje iz stvarnog društvenog života, pasivnost i svojevrsni bijeg u virtualni svijet. Upravo zbog te promjene, tvrdi, promijenio se i obrazac konzumacije droga. Dok su droge koje snažno uspavljuju i izoliraju korisnika, poput heroina, izgubile dio nekadašnje dominantne uloge, povećala se potražnja za stimulativnim drogama poput kokaina i ecstasyja, koje korisnika čine aktivnijim, ubrzanijim i usmjerenijim prema vanjskom svijetu.

Društvena prijetnja

Maršić smatra da takav razvoj događaja nije neočekivan za stručnjake koji se ozbiljno bave ovisnostima. Kritičan je prema sustavu koji, prema njegovu mišljenju, nije dovoljno rano prepoznao trendove ni pravodobno usmjerio dovoljno pažnje na prevenciju. Ne tvrdi da institucije i stručnjaci ne rade svoj posao, nego da je problem ovisnosti u društvenom i političkom smislu bio potisnut drugim velikim temama. Za to vrijeme, upozorava, u obiteljima su se događale manje vidljive, ali ozbiljne destrukcije: raspadi odnosa, gubitak kontrole i sve veća izloženost mladih različitim oblicima ovisnosti.

Prema njegovu mišljenju suvremeno društvo sve je više usmjereno na "proizvodnju užitka", zbog čega je bilo očekivano da će se ponovno pojačati i uporaba psihoaktivnih tvari. Problem, kaže, nije nestao ni onda kada se manje o njemu govorilo; samo je tinjao izvan glavnog fokusa medija, institucija i svakodnevnog života. Sada, smatra, taj skriveni problem prerasta u otvorenu društvenu prijetnju. Zbog toga Maršić poziva na snažniji i dugoročniji povratak prevenciji. Ona, prema njegovu stavu, mora početi vrlo rano – već od vrtićke dobi – i nastaviti se kroz osnovne i srednje škole, obitelj te širu društvenu zajednicu. Kao posebno važan problem vidi gubitak slobode kod mladih ljudi koji ulaze u ovisnost. Ovisnost, prema njegovu tumačenju, nije samo individualni problem korisnika nego bolest koja postupno zahvaća cijelu obitelj i društveno okruženje. Posljedice se ne vide samo kroz zdravstvene probleme nego i kroz narušene odnose, egzistencijalne poteškoće, izolaciju i dugotrajnu borbu cijele obitelji.