Spas od nagomilanih obveza koje se mjere u stotinama milijuna eura, a još više potrebni time-out od prijeteće trajnije blokade računa i potpune nelikvidnosti Studenac pokušava dobiti kroz postupak predstečajne nagodbe. Prijedlog su podnijeli Trgovačkom sudu u Splitu, a taj isti sud pozvao ih je jučer da u roku osam dana dopune svoj prijedlog i dokumentaciju, prije svega da dostave popis imovine i obveza, eventualnih sporova i postupaka koji su u tijeku, kao i financijske izvještaje ne starije od tri mjeseca.

Kreditne linije

Iz podneska Studenca vidljivo je da su mu banke ograničile ili potpuno zamrznule kreditne linije, dogovori o njihovu produljenju ili refinanciranju još nisu postignuti, a u ovom trenutku dospjeli dug prema dobavljačima dosegnuo je 60,6 milijuna eura. U idućih 30 dana prema dobavljačima dospijeva dodatnih 76,1 milijun eura, a nakon toga slijedi još 39,2 milijuna eura obveza. Za plaće i povezane doprinose u sljedećih mjesec dana potrebno je osigurati 13,5 milijuna eura. Stanje bankovnih računa Studenca u trenutku podnošenja prijedloga bilo je 10,3 milijuna eura, međutim, podaci servisa Fina Info.biz, jučer u poslijepodnevnim satima iskazivali su da je račun tvrtke u blokadi. U prijedlogu prema sudu navodi se i da banke koje imaju status prioritetnih vjerovnika još nisu zatražile prijevremenu otplatu kredita iako na to imaju pravo. Također, priznaje se da je dio dobavljača već išao s postupcima prisilne naplate dok drugi zbog financijskog rizika traže kraće rokove plaćanja ili avans prije isporuke robe.

Ako Studenac ne uspije produljiti postojeće kreditne linije ili pronaći zamjensko financiranje, iščitava se iz njihovog prijedloga za otvaranje predstečaja, ostaju bez novca potrebnog za svakodnevno poslovanje. Samo za održavanje minimalne potrebne opskrbe robom potrebno im je oko 48,4 milijuna eura mjesečno, navodi se u podnesku sudu u Splitu.

Koliko je dogorjelo do prstiju i koliko je staklena linija koja ih dijeli od potpune nesposobnosti podmirivanja obveza jasno je, među ostalim, i po tome da su od trenutka podnošenja prijedloga sudu u Splitu na računu imali nešto više od 10 milijuna eura, a već jučer poslijepodne ušli su u blokadu. Ranije od procjene koju su naveli u svom podnesku.

Ključno pitanje

- Iako dužnik još uvijek ima određena likvidna sredstva na svojim bankovnim računima i još nije postao nesposoban ispunjavati svoje dospjele obveze plaćanja, a posebno ne trajnijoj osnovi, s obzirom na činjenicu da je vrlo izgledno da pregovori s zajmodavcima višeg reda i drugim bankama o osiguravanju kratkoročnog financiranja u bliskoj budućnosti neće biti dovršeni i da dužnik neće imati potrebne kreditne okvire za plaćanje svojih dobavljača u uobičajenom tijeku poslovanja, dužnik vjerojatno neće moći izvršiti svoje obveze plaćanja prema dobavljačima i zaposlenicima koje dospijevaju već u sljedećih 15 do 30 dana. Iz tog razloga, dužnik ističe da se suočava s prijetećom nesposobnošću za plaćanje, međutim okolnosti koje bi predstavljale (trajnu) nesposobnost za plaćanje dužnika nisu nastale u trenutku podnošenja ovog prijedloga te stoga dužnik od naslovnog suda traži da pokrene predstečajni postupak u skladu s člankom 33. Stečajnog zakona, naveli u svom zahtjevu prema splitskom Trgovačkom sudu.

Da ekspanzivno širenje financirano kreditima, uz pad profitabilnosti Studencu dolazi na naplatu vidljivo je iz prošlogodišnjeg poslovnog izvješća. Ovaj maloprodajni lanac, koji je zadnjih nekoliko godina, pogotovo od 2021. naovamo višestruko povećao mrežu svojih trgovina, došavši do brojke od čak 1.411 trgovine, lanjsku je godinu zaključio s 854,4 milijun eura ukupnih prihoda, ali i uz evidentiran neto gubitak od 30,5 milijuna eura. S krajem prošle godine, dug Studenca prema bankama iznosio je iznosio je 288,9 milijuna eura, koje su morali reklasificirali u kratkoročne, pri čemu su te obveze s plaćanjem unutar godinu dana dosegnule iznos od čak 529,4 milijuna eura. To je oko tri i pol puta više od kratkotrajne imovine Studenca, koja je iskazana u iznosu 151,4 milijuna eura. U bilanci tvrtke, pak, dugotrajna imovina bila je iskazana u iznosu od 554,7 milijuna eura, međutim, najveći dio toga otpadao je na nematerijalnu imovinu i goodwill, čak 281,3 milijuna eura dok je materijalna imovina, dakle objekti, zemljište i oprema iskazana u vrijednosti 97,6 milijuna eura. Pitanje iskazanog goodwilla u vrijednosti od 275,15 milijuna eura upravo su revizori izdvojili kao ključno revizijsko pitanje jer vrijednost tog iznosa ovisi o procjenama budućeg poslovanja.