Štete od divljači velik su problem za brojne hrvatske poljoprivrednike, a izmjene Zakona o lovstvu prilika su da se iskustva s terena i konkretni prijedlozi ugrade u rješenja toga problema, rečeno je u utorak na okruglom stolu koji je u Hrvatskom saboru organizirala zastupnica Marijana Petir.

Prijedlogom izmjena Zakona o lovstvu predviđeno je davanje prednosti domicilnim lovačkim društvima pri ostvarivanju prava korištenja lovišta, što je Petir ocijenila važnim jer je cilj da lovištima, gdje god je to moguće, upravljaju domaći ljudi koji poznaju prostor i lokalne prilike.

Predviđeno je i da 50 posto sredstava od naknade za pravo lova ide županijama i Gradu Zagrebu za financiranje mjera određenih zakonom, dok 10 posto ide ministarstvu.

Petir je upozorila da prijenos novca i ovlasti na županije mora pratiti precizno propisan postupak.

„Nije dovoljno prenijeti ovlasti i sredstva na županije ako nije jasno propisano tko što mora učiniti, u kojem roku i po kojim kriterijima. Mora se znati tko zaprima prijavu štete, tko izlazi na teren, tko sastavlja zapisnik, tko procjenjuje štetu, tko odlučuje o naknadi, iz kojih se sredstava ona isplaćuje i tko nadzire provedbu. Sustav ne smije ovisiti o dobroj volji pojedinca ili različitoj praksi od županije do županije“, poručila je Petir.

Posebno je naglasila i odgovornost lovoovlaštenika.

Upozorila je i na dobnu strukturu poljoprivrednika i lovaca te istaknula da sustav mora biti funkcionalan, predvidiv i provediv želi li se mlađe generacije zadržati na selu.

Prekobrojna populacija divljih svinja

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Željko Mihelić ocijenio je da dosadašnji rezultati nisu zadovoljavajući te upozorio na veliki nesrazmjer između procjena stvarne brojnosti divljih svinja i broja evidentiranog u lovnogospodarskim osnovama.

Prema podacima koje je iznio, 2024. godine u prostoru je bilo oko 236 tisuća divljih svinja, dok ih je u lovnogospodarskim osnovama bilo evidentirano između 30 i 35 tisuća. Upozorio je i da se godišnjim odstrjelom ne prati reprodukcijski prirast populacije.

Mihelić je podsjetio i na Naredbu Ministarstva poljoprivrede iz 2018. kojom je bilo propisano smanjenje brojnog stanja divljih svinja do biološkog minimuma. Posebno je upozorio na probleme poljoprivrednika pri ostvarivanju naknade štete, visoke troškove održavanja zaštitnih ograda te na slučajeve u kojima se štete ne isplaćuju uz obrazloženje da zaštitne mjere nisu bile odgovarajuće provedene. 

Predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Mato Čičak osporio je dio podataka koje je iznijela Hrvatska poljoprivredna komora te istaknuo dobru suradnju HLS-a s Ministarstvom poljoprivrede.

U raspravi su otvorena pitanja vjerodostojnosti podataka o brojnosti divljači, usklađenosti lovnogospodarskih osnova sa stvarnim stanjem, odgovornosti lovoovlaštenika i poljoprivrednika, minimalne površine lovišta, dostupnosti zaštitnih mjera, šteta na usjevima, nasadima i u šumama, potrebe izmjene pravilnika koji proizlaze iz Zakona o lovstvu, jedinstvenog postupka prijave i procjene šteta te održivog modela njihove naknade.