Od idućeg tjedna cijene goriva će rasti, pri čemu bi dizel, ako Vlada ne donese dodatne mjere, mogao dostići novu rekordnu cijenu od 1,85 eura po litri, što je vrlo blizu psihološke granice od dva eura, a s obzirom na to da se zbog vojnopolitičkih zbivanja na Bliskom istoku očekuje daljnji rast cijena sirove nafte na svjetskim burzama, čini se da je samo pitanje tjedna u kojemu će i ta granica biti srušena.

Moguće mjere

Hrvatska vlada dosadašnjim je mjerama ograničavanja trgovačkih marži i smanjenja trošarina koje su za neke vrste goriva, poput dizela, ispod minimalnih propisanih direktivom Europske unije, cijenu goriva držala na relativno niskim razinama u odnosu prema većini zemalja EU-a, no upitno je koliko će cijene moći držati na razinama približnim sadašnjima, bez uvođenja novih mjera.

Jedna od mogućih mjera je i smanjenje PDV-a na motorna goriva. U Hrvatskoj je za motorna goriva u maloprodaji na snazi opća stopa PDV-a od 25 posto, no Sabor je još u travnju ove godine, na prijedlog Vlade, izglasao izmjene Zakona o PDV-u kojim je omogućeno uvođenje "plivajuće" stope PDV-a upravo za motorna goriva, u slučaju nužde. Dopunama je Vladi omogućeno da stopu PDV-a određuje uredbama, bez potrebe za stalnim izmjenama zakona. Pritom bi se stopa PDV-a mogla spuštati najviše za 10 posto, odnosno na minimalnu razinu od 15 posto, što je minimum određen europskim direktivama. Vlada takvim uredbama može pribjeći jedino u slučaju nužde, odnosno, kako je tada objašnjeno - upravo u slučaju daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku i posljedično još snažnijeg rasta cijena energenata.

Da je smanjenje PDV-a moguća mjera kojom bi se ublažile posljedice rasta cijena goriva smatra i Željko Mandarić, vlasnik Manšpeda, jedne od najvećih logističkih tvrtki na riječkom području.

Mandarić ističe kako rast cijena goriva izravno utječe na troškove prijevoza i logistike jer je gorivo jedna od najvećih stavki u strukturi troškova poslovanja logističkih tvrtki i prijevoznika.

- Poskupljenje se pritom ne odražava samo na cestovni prijevoz, nego i na cijeli opskrbni lanac – od skladištenja i distribucije do održavanja voznog parka i nabave drugih energenata - kaže Mandarić, koga smo pitali i hoće li logistički sektor posegnuti za podizanjem cijena svojih usluga, uslijed najnovijeg rasta cijene goriva.

Poskupljenje prijevoza?

- Ako cijene goriva i ostalih energenata nastave rasti, dugoročno neće biti moguće sav dodatni trošak apsorbirati unutar postojećih ugovornih cijena logističkih usluga. U tom bi slučaju određene korekcije cijena cestovnog prijevoza bile neizbježne, ali nastojimo ih provoditi transparentno, razmjerno stvarnom rastu troškova i u dogovoru s korisnicima naših usluga. Gdje god je moguće, pokusavamo dati prednost modelima varijabilnog dodatka za gorivo,vezano uz trenutne cijene pogonskog goriva. Smatramo da takav model prati rast i pad cijena te omogućuje veću predvidivost za obje strane - kaže Mandarić.

Dodaje kako Vlada već dugi niz godina regulira marže distributera, te visinu trošarina ali ne može utjecati na burzovne nabavne cijene derivata. Međutim, sad je još jedina opcija smanjenje PDV-a za koji je Vlada već u travnju usvojila zakon o takozvanom plivajućem PDV-u, u rasponu od 15 do 25 posto. Dugotrajno, to je rješenje za građane, ali ne i za gospodarstvo, jer raste osnovna cijena dizela te ostaje otvoreno pitanje kako subvencionirati dizelsko gorivo, plavi dizel i loživo ulje. Mjere bi trebale biti ciljane, vremenski ograničene i tržišno neutralne. Za sektore koji su izrazito ovisni o gorivu, poput prijevoza, učinkovit model pri tom bi moga biti djelomično povećanje povrata trošarine, zaključuje Mandarić.