Europski tjedan mobilnosti, koji se obilježava od 16. do 22. rujna, prilika je za promicanje održivih oblika prijevoza i podizanje svijesti o važnosti sigurne, dostupne i održive mobilnosti. Tim povodom Državni zavod za statistiku objavio je statistiku koja dočarava kako se mijenja prometni sustav u našoj zemlji, ali i u Europskoj uniji, te kakvu ulogu u svakodnevnom kretanju imaju osobni automobili, javni gradski prijevoz i bicikli.

Prema podacima Eurostata, u 2024. osobni automobili bili su najzastupljeniji oblik prijevoza putnika u EU-u te su ostvarili 82,5 posto ukupnih putničkih kilometara. Slijede željeznički prijevoz, sa 8,9 posto, te autobusi, međugradski autobusi i trolejbusi, sa 8,6 posto. Struktura kopnenog prijevoza u Hrvatskoj vrlo je slična onoj u Europskoj uniji. Tako je osobnim automobilima ostvareno 83 posto putničkih kilometara, autobusima 13 posto, a željezničkim prijevozom 4 posto.

Prema podacima DZS-a broj osobnih automobila u Hrvatskoj porastao je i u 2025., a krajem iste godine bilo ih je registrirano 2.058.313, što je 3,6 posto više nego godinu prije te 37,2 posto više nego u 2015., kada ih je bilo 1.499.802. Porastao je i broj osobnih automobila po stanovniku. U 2015. broj registriranih osobnih automobila na 1000 stanovnika iznosio je 363, a u 2025. porastao je na 531.

Osim porasta broja osobnih automobila zamjetan je i porast korištenja javnoga gradskog prijevoza. U 2025. godini u Hrvatskoj je autobusima i tramvajima ukupno prevezeno 281,5 milijuna putnika, što je približno 12 posto više nego u 2024., kada je ukupno prevezeno 252 milijuna putnika.

Na izbor načina prijevoza utječe udaljenost između mjesta stanovanja i mjesta rada ili školovanja, pri čemu veće udaljenosti mogu potaknuti korištenje osobnog automobila umjesto javnog prijevoza, bicikla ili hodanja. Podaci za 2025. pokazuju da je 81,3 posto osoba u dobi od 16 do 64 godine koje žive u Hrvatskoj moglo u roku od jednog sata stići do mjesta rada ili školovanja pješice, koristeći se javnim prijevozom ili biciklom. Dostupnost infrastrukture kojom se prednost daje javnom prijevozu, biciklistima i pješacima važna je za razvoj održivih oblika prijevoza.

Mnogima je bicikl jedan od dostupnijih načina prijevoza. U Hrvatsku je u 2015. bilo uvezeno 109.880 bicikala u vrijednosti od 16,6 milijuna eura. Deset godina poslije, u 2025., ta je brojka porasla na 132.314 bicikala, čija je vrijednost bila 38,5 milijuna eura. Sve su popularniji i bicikli na električni pogon. Prije deset godina Hrvatska je uvezla 573 električna bicikla, a u 2025. uvezla ih je 9837, s tim da je njihova ukupna vrijednost iznosila 11,1 milijun eura.