Hrvatska biskupska konferencija ni u kojem trenutku nije od Dikasterija za nauk vjere primila obavijest o određivanju kanonskoga kaznenog postupka protiv navedenog svećenika Požeške biskupije. Dikasterij također nije Hrvatskoj biskupskoj konferenciji povjerio ni naložio vođenje toga postupka. Dikasterij je komunicirao s mjerodavnim požeškim biskupom, sukladno redovitom postupanju prema članku 10. § 1. Odredbi o najtežim kažnjivim djelima pridržanima Dikasteriju za nauk vjere, odgovorili su nam 17. rujna na naš upit iz Hrvatske biskupske konferencije o njihovim saznanjima o navodnom seksualnom zlostavljanju za koje se sumnjiči svećenik Požeške biskupije I. Ž.

Slučaj navodnog seksualnog zlostavljanja od srpnja puni medijske stupce, a nakon što ga je prvi otkrio novinar Vanja Moskaljov za dnevnik.hr. Svećenik I. Ž. razriješen je službe u župi na području Požeške biskupije nakon što je slučaj dospio u medije, no iz HBK kažu da su svećenika I. Ž. s pozicije u HBK razriješili čim su doznali za sumnju od požeškog biskupa, prije no što je slučaj dospio u medije.

– Obavijest na temelju koje je Hrvatska biskupska konferencija postupila primljena je od požeškog biskupa. Čim je biskup predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije priopćio da navedenom svećeniku povlači povjerenje za obavljanje službe u Konferenciji, predsjednik je, saslušavši Stalno vijeće HBK-a, odmah donio odluku o njegovu razrješenju. To je učinjeno prije svih medijskih istupa o ovom slučaju. Time su predsjednik (zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, op.a.) i Hrvatska biskupska konferencija poduzeli ono što je bilo u njihovoj nadležnosti u ovom slučaju, budući da je prema propisima Kanonskoga prava za vođenje kanonskoga kaznenog postupka mjerodavan požeški biskup, uz ovlasti Dikasterija za nauk vjere, odgovorili su nam iz HBK.

Uzevši u obzir kronologiju koju navode iz HBK, postavlja se pitanje zašto je svećenik I. Ž. uklonjen sa službe u požeškoj župi tek nakon što je slučaj dospio u medije, a ne ranije. Pitanja o ovom slučaju aktualnom požeškom biskupu Ivi Martinoviću poslali smo još 29. srpnja, no do danas nismo dobili odgovor.

Podsjetimo, svećenik Požeške biskupije I. Ž. sumnjiči se da je 2000.-ih teško zlostavljao maloljetnika, navodno počevši 2000-ih kada je mladić imao 16 godina i bio u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati u Zagrebu kao sjemeništarac, a što se nastavilo i nakon što je mladić upisao Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu.

Mladić je potom otišao na studij u Beč gdje se povjerio kolegi koji je slučaj prijavio tadašnjem požeškom biskupu Antunu Škvorčeviću, koji u pismu koje je poslao HBK, a koje je objavio dnevnik.hr, negira da je išta zataškavao, za što su ga u vatikanskoj istrazi, a što je objavio dnevnik.hr, prozvala dvojica svećenika.

– Razvidno je da se u dojavama koje sam primio ne pojavljuje optužba za pedofiliju, te da s obzirom na to nisam ni imao prilike nešto zataškavati, kako to ovih dana sugeriraju neki hrvatski javni mediji, niti sam to trebao prijavljivati hrvatskoj policiji, piše Škvorčević HBK-u, a objavio je dnevnik.hr.

Informacija o navodnom zlostavljanju došla je i do bečkog kardinala Christopha Schonborna, koji je o tome navodno obavijestio hrvatske biskupe, no kardinalov glasnogovornik na naš raniji upit nije nam htio odgovoriti o kojim je biskupima riječ.

– Nadam se da ćete imati razumijevanja za to što kardinal Schönborn neće dati intervju o ovom pitanju. No, želi naglasiti kako vjeruje da će Hrvatska biskupska konferencija i Sveta Stolica ovom slučaju pristupiti pažljivo i u skladu s apostolskim pismom pape Franje »Vos estis lux mundi«. Nedvojbeni prioritet mora biti zaštita žrtava, odgovorio nam je kardinalov glasnogovornik Georg Schimmerl. Iako u Schimmerlovu odgovoru nisu imenom navedeni biskupi, on spominje Hrvatsku biskupsku konferenciju pa i dalje ostaje pitanje kada je po prvi put HBK bila obaviještena o ovom slučaju.

Želimir Puljić, zadarski nadbiskup u miru koji je bio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije od 2012. godine do 2022. godine ranije nam je odgovorio da se dok je on bio predsjednik HBK o ovom slučaju nije raspravljalo na sjednicama HBK-a.

– Spominjete dopis iz 2018. bečkog kard. Schönborna. Bilo bi potrebno doći do tog pisma ili do izjave samog kardinala, poručio je tada Puljić.