Strani radnici u poljoprivredi: Došli su kao ispomoć, sad vode cijela imanja

16.09.2025.Citluk, Bosna i Hercegovina. Berba grozdja u Kamenim vinogradima Photo: Denis Kapetanovic/PIXSELL

16.9.2026., 11:55

Dodajte Glas Slavonije
u omiljeni Google izvor

Nova radna snaga

Strani radnici u poljoprivredi: Došli su kao ispomoć, sad vode cijela imanja

U pet slavonskih županija u poljoprivredi radi više od 900 stranih radnika, najviše u OBŽ-u

Filipinci u hrvatskim voćnjacima beru jabuke, Nepalci plijeve i malčiraju povrtlarske površine, Indijci beru grožđe i(li) rade kao pomoćni radnici na stočnim farmama - slika je to našeg tržišta rada u poljoprivredi danas.

Poslovi u poljoprivredi, poput berbe voća i rada na farmama, nisu odviše atraktivni domaćoj radnoj snazi, pa poslodavci u poljoprivredi posežu za stranim radnicima, za koje je u prvih osam mjeseci 2026., prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, podneseno 125.260 zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad, od čega se na pet slavonskih županija odnosi njih 8500. Lani ih je u istom razdoblju podneseno 100.860, od čega se na Slavoniju odnosi oko 5800, a obje godine prednjači Brodsko-posavska županija.

“On je za mene doktor”

U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu - biljnoj i stočarskoj proizvodnji, lovstvu i uslužnim djealtnostima, u prvih osam mjeseci 2026. u pet slavonskih županija, prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, osiguranika državljana trećih zemalja bilo je 934, a na početku godine 809, s tim što prednjači Osječko-baranjska županija. U tom vremenu u cijeloj Hrvatskoj u poljoprivredi je krajem kolovoza radilo 3418 stranaca, a na početku godine njih 3047. Usporedbe radi, navode u HZMO-u, lani ih je u prvih osam mjeseci u pet slavonskih županija u poljoprivredi radilo 769, ponovno prednjači OBŽ, a početkom 2025. njih 612. Lani su u razdoblju od siječnja do kolovoza u Hrvatskoj u poljoprivredi radila 2994 stranca.

Među 70 zaposlenih u logističkom centru Proizvođačke organizacije PZ JabukaHR, koja, sa sjedištem u Križu, okuplja brojne domaće voćare, kaže upravitelj Luka Cvitan, 12 je stranaca koji ondje rade i više godina. Početno su posegnuli za radnicima iz Indije, sada ih ima i s Filipina. U voćarstvu je, kažu u PZ-u JabukaHR, plaća za netosat berbe od pet do sedam eura, ovisno o poziciji, plus markice.

- Mi smo naše strane radnike u početku plaćali od 15 do 20 posto manje od domaćih, no to se s vremenom izjednačilo, gledamo da ih za vrijedan rad i nagradimo - kaže Cvitan.

Farmeri u Đakovštini često se žale da ne mogu naći radnike za poslove na stočnoj farmi. Stočar Željko Strapač iz Vetova, u Požeštini, kaže kako nema stranih radnika na svojoj farmi, no zna primjere gdje su farmeri vrlo zadovoljni radom stranaca.

- Farmer iz zadarskog zaleđa koji je kupovao junad kod mene kaže kako je prezadovoljan radnikom iz Nepala. Rekao mi je: “On je za mene doktor u stočarstvu!” Kod njega radi već nekoliko godina. U početku mu je bilo povjereno samo hranjenje stoke, a sada mu vodi sve, dao mu je sve ovlasti - prepričava Strapač. Navodi i primjer angažmana Nepalaca u Petrijancu kao mehaničara na popravcima polovnih traktora.

- I taj kolega je prezadovoljan - dodaje Strapač, koji na svom gospodarstvu ima zaposlene domaće radnike.

Odlaze raditi na more

- Najplaćeniji mi je radnik koji radi sve - 1800 eura, a pomoćni, koji radi samo oko stoke, ima minimalac. Poznati vinar iz požeškog kraja također ima Nepalce u berbi, za koju je tražio 60 berača. I sam bi, da je potreba, posegnuo za stranim radnicima, kaže Strapač.

Poljoprivrednici se žale kako se suočavaju s odlaskom stranih radnika na rad u obalne dijelove Hrvatske, na bolje plaćene i fizički lakše poslove. Suočila se s tim i povrtlarka i voćarka Danijela Stanešić iz virovitičkog kraja. Lani je imala tri strana radnika, sada jednog, stalno zaposlenog, iz Nepala.

- Pokušavamo ih zadržati, no, kada se otvori sezona na moru, odlaze. Nismo u poziciji da ponudimo veću plaću. Ovo su teški poslovi, stalno si vani - kaže Stanešić.

Brutosatnica je, za 160 radnih sati, 12,50 eura, uz osiguran im smještaj, režije, hranu. Radnik iz Nepala na tom gospodarstvu uglavnom radi u sadnji, berbi, plijevljenju.

U prvih osam mjeseci, podatci su HZZ-a, za jednostavna poljoprivredna, šumarska i ribarska zanimanja ukupno je traženo 1340 radnika, od kojih 470 u pet slavonskih županija. Lani su u tom razdoblju tražena 1623 radnika u tim poslovima, od kojih u Slavoniji 645. Prema podatcima MUP-a, najveći broj dozvola za boravak i rad do 31. kolovoza izdan je državljanima BiH, Srbije, Filipina, Nepala, Sjeverne Makedonije, Indije, Uzbekistana, Kosova, Egipta i Albanije.

STRUKTURNI PROBLEM POLJOPRIVREDE

“Naši ljudi odabiru lakše poslove za zaradu, naročito to vrijedi za stočarstvo i povrtlarstvo. Angažman stranih radnika velik je problem naše poljoprivrede. Problem je u njezinoj strukturi, tako da u Slavoniji imamo pšenicu i žitarice, koje su vrlo nisko dohodovne, i ljudi ne mogu platiti višu cijenu rada, a povrtlarstvo i voćarstvo, koji su najviše radno intenzivni, nisko su produktivni – na 30 posto produktivnosti EU-a, i zbog toga se ne mogu dati veće plaće. Rješenje je u snažnom investiranju, novim tehnologijama, u smanjenju sati rada po hektaru, po toni. To je jedini način da postanemo konkurentni. U cijeloj Europi je to tako, moramo pogledati istini u oči - naša djeca mahom završavaju srednje škole i fakultete i tako obrazovana neće raditi “niske” poslove. Danas u Hrvatskoj nema niskoobrazovane radne snage da bi radila u stočarstvu ili građevini. Primjer – u stočarstvu je plaća više od 1500 eura za rad na farmama i interesa nema, a pizza-majstor na moru preko ljeta ima više od 3000 eura i ljudi odlaze na takve poslove. Stranci ne ruše cijenu rada, idu tamo gdje mogu dobiti više. Primjer je tvrtka Krk, koja je u danu izgubila 60 radnika, koji u ponedjeljak nisu došli jer su otišli za boljim poslom u Portugal”, komentira predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Željko Mihelić.

Danijela Stanešić

povrtlarka i voćarka

SVE JE TEŽE S PAPIROLOGIJOM

“U početku je išlo jednostavnije s papirologijom, sve je teže s tim, radne dozvole dugo se čekaju. Ideš na Zavod za zapošljavanje i dižeš test tržišta rada, TTR, a poljoprivreda ne pripada u deficitarna zanimanja, pa se prvo zovu domaći radnici na razgovor za posao. Javilo ih se desetero, pa mi sruše TTR za strane radnike, a domaći na kraju ne dođu na posao - u pravilu traže probni rad. Ja kažem: ‘Može’, no traže da to bude ‘od sutra’. Sutra kažu da ipak ne mogu, pa ja zovem biro i onda mi odobre neki postotak stranih radnika u odnosu prema domaćim radnicima”, upozorava na slabe točke u lancu papirologije i zapošljavanja stranaca Danijela Stanešić, čije iskustvo sa stranim radnicima govori da su marljivi i odgovorni. Sada su na njezinim povrtlarskim površinama angažirani na rezanju kelja i cvjetače.

Luka Cvitan

upravitelj PO PZ-a JabukaHR

VOĆARI POSEŽU ZA RADNOM
SNAGOM OVISNO O VELIČINI POVRŠINA

“Ovisno o lokacijama, veličini površina, na terenu je i stanje sa stranim radnicima. Na onima od deset do petnaest hektara nisam primijetio da su voćari posezali za njima, snalaze se s domaćom radnom snagom ili imaju jednog-dva strana radnika koja rade zaštitu, košnju, malčiraju. Što se tiče berbe, voćari za njima posežu na površinama većim od dvadeset-trideset hektara, osobito u velikim sustavima, pa je na površinama kod Osijeka 15 - 20 Filipinaca bilo u berbi borovnice, kao i jagode, a sada u berbi jabuka. Neki veliki sustavi angažirali su Ukrajince, a veliki sustav u Slavoniji, koji angažira 150 - 200 berača na više od stotinu hektara, većinu radne snage ima upravo iz uvoza. Mi u PZ-u JabukaHR, u našem logističkom centru, sa stranim radnicima komuniciramo na - hrvatskom jeziku”, kaže Cvitan.

#Strani Radnici #Poljopriveda