Vlada je u ponedjeljak donijela Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske od 2027. do 2034. godine te Akcijski plan za provedbu nacionalnog plana od 2027. do 2030. godine,  čime želi postići konkurentnu, čistu, otpornu i sigurnu industriju.

Nacionalni plan definira prioritete industrijskog razvoja Republike Hrvatske usmjerene na jačanje konkurentnosti industrije, dekarbonizaciju proizvodnih procesa, poticanje tehnološkog napretka te stvaranje preduvjeta za razvoj novih industrija visoke dodane vrijednosti, uz povezivanje zelene i digitalne tranzicije s povećanjem konkurentnosti gospodarstva.

Prema vladinoj ocjeni, dokument predstavlja strateški okvir za provedbu javnih politika u području industrije, s naglaskom na prerađivačku industriju.

Nacionalni plan obuhvaća mjere za modernizaciju i digitalizaciju industrije, povećanje proizvodnih kapaciteta, rast proizvodnje, produktivnosti i izvoza, razvoj digitalnih i zelenih vještina te poticanje primjene načela kružnog gospodarstva i učinkovitog korištenja resursa.

Tri glavna cilja

Strukturiran je kroz tri cilja. To su konkurentna i izvozno orijentirana industrija, usmjerena na povećanje produktivnosti, konkurentnosti i izvoza, zatim čista industrija, usmjerena na dekarbonizaciju industrije, povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, te naposljetku otporna i sigurna industrija usmjerena na jačanje otpornosti industrije te poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj u ključnim strateškim područjima.

Vlada je usvojila i akcijski plan za provedbu nacionalnog plana za razdoblje do 2030. godine, kojim se definiraju mjere, praćenje uspješnosti, rokovi, nadležnost te procjena potrebnih troškova za provedbu mjera nacionalnog plana.

Ukupan procijenjeni trošak provedbe nacionalnog plana za razdoblje od 2027. do 2034. godine iznosi dva milijuna i 998 tisuća eura, a procijenjeni trošak provedbe akcijskog plana je 1,87 milijuna eura.

Za provedbu nacionalnog i akcijskog plana osigurat će se financijska sredstva iz državnog proračuna, fondova Europske unije i drugih raspoloživih izvora financiranja.

Premijer Andrej Plenković rekao je da je cilj modernizirati i digitalizirati industriju, koja će bit čista i energetski učinkovita, otporna i otvorena inovacijama. 

"To su temeljni ciljevi nacionalnog plana", rekao je.

Planom se prema riječima ministra gospodarstva Ante Šušnjara želi uspostaviti jedinstven strateški okvir za razvoj hrvatske industrije i jasno definirati njezin smjer.

Fokus je, kako je rekao, prije svega na prerađivačkoj industriji, njezinoj modernizaciji, povećanju produktivnosti i dodane vrijednosti te jačanju njezine pozicije na europskom i globalnom tržištu.

"Hrvatska industrija mora povećati produktivnost i dodanu vrijednost, ubrzati digitalizaciju i automatizaciju, provesti zelenu transformaciju i snažnije se uključiti u međunarodne lance vrijednosti", rekao je Šušnjar.

Tri prioriteta aspekta plana nisu odvojena, jer konkurentna industrija mora biti tehnološki napredna, održiva i sposobna odgovoriti na buduće poremećaje, dodao je.

Mjerljivi učinci

Naglašava da je za svaki od tri prioriteta postavljen konkretan i mjerljiv cilj do 2034. godine.

Tako je radi ostvarenja konkurentne izvozno orijentirane industrije cilj povećati udio bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije u BDP-u sa 10,6 na 12,5 posto te indeks digitalne intenzivnosti sa 24,4 na 31 posto.

Da bi industrija bila čista, cilj je značajno smanjiti emisijsku intenzivnost, a mjere uključuju energetsku učinkovitost, elektrifikaciju, skladištenje energije i čiste tehnologije, uključujući vodik. 

Radi jačanja otpornosti i sigurnosti industrije, ulaganja u istraživanje i razvoj u bruto dodanoj vrijednosti prerađivačke industrije trebala bi porasti sa 1,65 na 2,8 posto. 

"Ovaj plan nije samo deklarativan dokument jer iza ciljeva stoje konkretni instrumenti i konkretna ulaganja", ustvrdio je Šušnjar.

Najveći dio ulaganja, kako je rekao, planiran je u prvoj fazi provedbe za razdoblje od 2027. do 2030. godine. U tom razdoblju predviđeno je oko 1,9 milijardi eura ulaganja, dok se za razdoblje 2031. do 2034. godine planira nešto više od 1,1 milijarde eura.

Najviši godišnji investicijski intenzitet predviđen je 2029.godine s oko 642 milijuna eura ulaganja.

"Nacionalnim planom postavljamo okvir da hrvatska industrija do 2034.godine bude tehnološki naprednija, produktivnija i otpornija", rekao je Šušnjar.

Odobren zajam CERP-a Uljaniku radi dovršetka postupka prodaje

Vlada je na sjednici u ponedjeljak odobrila Centru za restruktiranje i prodaju (CERP) da pozajmi Uljanik Brodogradnji 1856 milijun eura, što je potrebno radi dovršetka postupka prodaje poslovnih udjela koje Republika Hrvatska ima u tom društvu.

“Time će se otkloniti poremećaji u poslovanju i osigurati uvjeti za dovršetak započetog postupka prodaje poslovnih udjela društva”, rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Napomenuo je da je vlada poduzela niz aktivnosti i mjera radi očuvanja poslovne stabilnosti Uljanik Brodogradnje 1856, sve u cilju osiguranja kontinuiteta poslovanja, očuvanja radnih mjesta i stvaranja preduvjeta za dugoročnu održivost brodograđevne djelatnosti.

CERP je ranije tijekom dana na upit Hine potvrdio da je prihvaćena obvezujuća ponuda turske tvrtke Kuzey Star Shipyard Denizcilik Sanayi ve Ticaret Anonim Sirekt za kupnju četiri poslovna udjela pulske tvrtke Uljanik Brodogradnja 1856.

Turska tvrtka ponudila je za tu kupnju 12,05 milijuna eura, što je, kažu iz CERP-a, više od početne cijene, te se obvezala i zadržati brodograđevnu djelatnost, gradnju i popravak brodova i plutajućih objekata na cjelokupnom pomorskom dobru koje je predmet koncesije.

Kako ponuditelj ima sjedište izvan EU i strani je ulagatelj, prethodno je potrebno provesti provjere propisane Zakonom o provjeri stranih ulaganja.

Ministar gospodarstva na sjednici vlade je prezentirao i izmjene programa Mikro zajmovi za rast i uključenost. Maksimalni iznos zajma iz tog programa povećan je s 25 na 50 tisuća eura.