Vlada: Mirovine bez poreza, velike kompanije plaćat će 50 posto na prekomjerne marže

10.9.2026., 12:32

Hina

Dodajte Glas Slavonije
u omiljeni Google izvor

porezne promjene

Vlada je u četvrtak u Sabor uputila prijedloge poreznih izmjena kojima se uvodi oporezivanje prekomjernih profitnih marži velikih i srednjih kompanija, a predviđaju se i promjene u oporezivanju mirovina, paušalnih obrta, kratkoročnog najma u turizmu te Zakona o PDV-u, koji se usklađuje s novom EU direktivom.

Vlada predlaže uvođenje poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu kao jednokratnu antiinflacijsku mjeru za porezno razdoblje 2026. godine, a odnosit će se samo na obveznike poreza na dobit za koje se smatra da mogu kreirati inflaciju, a to su veliki i srednji poduzetnici (njih oko 1.800) koji više od 50 posto vrijednosti roba i isporuka roba i usluga ostvaruju u RH.

"Logika kojom se vodimo jest da na ovaj način destimuliramo prije svega one koji su inflacijska kretanja nastala uslijed egzogenih čimbenika i činjenice da je eskalacija koja se dogodila početkom godine uvjetovala jako visoke stope inflacije, da ih ne iskorištavaju za povećanje cijena svojih proizvoda, odnosno ubiranja prekomjernih marži", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, predstavljajući zakonski prijedlog na Vladi.

Profitna marža izračunava se kao postotak stavljanjem u omjer usklađene dobiti i usklađenih prihoda iskazanih u poreznoj prijavi. Prijedlogom se definira da je porezni obveznik ostvario prekomjernu profitnu maržu ako je marža ostvarena u 2026. za 15 posto veća od prosječne profitne marže utvrđene pojedinačno u prethodna tri porezna razdoblja (2023., 2024. i 2025. godine). Ona će se oporezivati stopom od 50 posto.

"Naznačio bih da je dio izmjena zakona koji se odnosi na prekomjerne trgovačke marže, dakle oporezivanje, već pokazao u praksi, od kada smo ga predstavili, svoju preventivnu ulogu, jer je došlo do naglog smanjenja rasta dijela dijela cijena. To znači da su oni koji su shvatili kakve će biti odredbe zakona, koji će nakon što ga Sabor usvoji stupiti na snagu 1. siječnja, dobro promislili o tome kakve će cijene formirati. Zato mi se čini da je ova reforma, već sada i prije nego što je usvojena, pokazala svoje preventivne učinke", istaknuo je premijer Andrej Plenković u uvdnom dijelu sjednice Vlade.

Izmjene oporezivanja dohotka

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak planira se ukidanje oporezivanja mirovina, odnosno, kako se navodi u prijedlogu, povećanje postotka umanjenja s dosadašnjih 50 na 100 posto porezne obveze na mirovinu, a na koju se plaća porez na dohodak po nižoj stopi (mjesečna porezna osnovica do 5.000,00 eura, odnosno godišnja porezna osnovica do 60.000,00 eura).

Iz primjera Vlade vidljivo je da ako je mirovina umirovljenika 800 eura, a zakonski propisani osobni odbitak na koji se ne plaća porez na dohodak iznosi 600 eura, razlika porezne osnovice 200 eura na koju se sada plaća porez po nižoj stopi od 20 posto iznosi 40 eura. Od tih 40,00 eura do sada se obračunavalo umanjenje za umirovljenike od 50 posto te porez na dohodak u tom slučaju iznosi 20 eura. Predloženim Zakonom porez na dohodak iznosio bi 0 eura.

Kada je riječ o poreznom tretmanu "paušalaca", povećanja opterećenja bit će pošteđeno prvih pet poreznih razreda, zaključno s godišnjim prihodima do 40.000 eura. No, predlaže se izmjena iznosa priznatih izdataka fizičkim osobama kojima se obavljanje samostalne djelatnosti oporezuje paušalno na način da se priznati izdaci postupno smanjuju s porastom visine ostvarenih primitaka kroz više porezne razrede, i to s 85 na 70 posto za osobe u šestom poreznom razredu (primici od 40.000,01 do 50.000,00 eura) te na 55 posto za osobe u sedmom poreznom razredu (primici od 50.000,01 do 60.000,00 eura).

"Ovim poreznim izmjenama neće biti tretirano 83,4 posto naših obrtnika. Isto tako, svi oni paušalni obrtnici koji su u gornja dva razreda, dakle od 40 do 60 tisuća eura, koji smatraju da njihove odbitne stavke trebaju biti veće, mogu početi voditi poslovne knjige i na taj način jasno adresirati realno stanje u svojim obrtima", poručio je Ćorić.

Diže se 'paušalac' za turističke krevete

Predviđeno je i povećanje donje granice propisanih raspona visine paušalnog poreza po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu odnosno smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj za I. i II. kategoriju JLS prema indeksu turističke razvijenosti, i to: sa 100 na 150 eura (I. kategorija) te sa 70 eura na 100 eura (II. kategorija). Shodno tome, predlažu se izmjene visine paušalnog poreza u slučaju da predstavničko tijelo JLS ne donese odluku za navedene kategorije, i to sa: 200 eura na 225 eura (I. kategorija) te sa 135 eura na 150 eura (II. kategorija).

Između ostalog, izmjenama zakona propisat će se da u postupcima utvrđivanja nerazmjera imovine i prijavljenih dohodaka porezna obveza nastaje u godini u kojoj je u tijeku postupka utvrđeno da ima osnove za oporezivanje te da Porezna uprava može po službenoj dužnosti, temeljem podataka kojima raspolaže, upisati poreznog obveznika u registar poreznih obveznika.

Vlada će propisati novu vrstu dohotka i porezni tretman za primitke ostvarene ulaganjem imovine evidentirane unutar hrvatskog investicijskog računa. Kako se ističe, na navedene primitke ne plaća se porez na dohodak, međutim u slučaju neispunjenja uvjeta propisanih propisom kojim su uređeni hrvatski investicijski računi, na primitke ostvarene takvim ulaganjem predlaže se propisivanje nove vrste dohotka od kapitala ostvarenog ulaganjem imovine putem Hrvatskog investicijskog računa, koji bi bio oporeziv po stopi od 12 posto.

U prijedlogu je procjenjeno da će financijski učinak oslobođenja plaćanja poreza na dohodak na mirovine na smanjenje prihoda u proračunima JLS-a s osnove poreza na dohodak biti oko 180 milijuna eura, dok će izmjene u vezi paušalnog oporezivanja samostalne djelatnosti povećati prihode JLS-a za 23,5 milijuna eura.

Promjene u plaćanju doprinosa za 'paušalce'

U Sabor su upućene i izmjene Zakona o doprinosima, kojima se predlaže povećanje koeficijenata za obračun doprinosa za osiguranike po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti od koje utvrđuju paušalni porez na dohodak s 0,4 na 0,45 za osobe u šestom poreznom razredu (primici od 40.000,01 do 50.000,00) te za osobe u sedmom poreznom razredu (primici od 50.000,01 do 60.000,00) na 0,5.

Za osiguranike koji će ostvariti primitke od 40.000,01 do 50.000,00, mjesečna obveza doprinosa povećat će se za 12,5 posto, a za osiguranike koji će ostvariti primitke od 50.000,01 do 60.000,00 mjesečna obveza povećat će se za 25 posto.

Po toj osnovi očekuje se da će se u državni proračun sliti po osnovi doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti u 2027. godini 3,8 milijuna eura, prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje za 4,1 milijuna eura, a prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za 1,3 milijuna eura.

Zakon o PDV-u usklađuje se s EU direktivom

Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, pak, Vlada preuzima EU direktivu u pogledu pravila o PDV-u za digitalno doba, s učinkom od 1. siječnja 2027.

Kako se navodi u prijedlogu upućenom u Sabor, predloženim izmjenama želi se poboljšati postojeće odredbe vezane uz sustave One Stop Shop (OSS) i Import One-Stop Shop (IOSS), putem kojih poduzetnici na jednom mjestu mogu izvršiti prijavu i plaćanje PDV-a za usluge obavljene osobama koje nisu porezni obveznici i prodaju dobara na daljinu, za tzv. internetsku prodaju građanima u EU.

Između ostalog, namjerava se i preciznije definirati prag od 10.000 eura za prodaju na daljinu unutar EU, a predviđeno je i podizanje neoporezivog iznosa za poklone male vrijednosti s 22 eura kvartalno na 100 eura godišnje po primatelju.

Sisak, 5.9.2026.- U Sisku su u subotu po?eli 15. sportski susreti Zajednice udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije Republike Hrvatske (ZUHBDRP RH). Hrvatska policija prva je stala u obranu Republike Hrvatske, a i danas je jedan od stupova domovinske sigurnosti. Na fotografiji ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. foto HINA/ Nikola Bla?ekovi?/ nb

Izmjenama zakona cilj je povećati mirovinska prava branitelja

Vlada je u četvrtak utvrdila izmjene dvaju zakona kojima se povećavaju mirovinska prava branitelja i članova njihovih obitelji, rastu naknade za njegovatelje, uvodi dragovoljačka naknada te ukida umanjenje mirovina za djelatne vojne osobe, policijske i ovlaštene službene osobe.

Prijedlog utvrđenih izmjena Vlada je poslala Hrvatskom saboru na raspravu i donošenje.

Izmjene dvaju zakona - o hrvatskim braniteljima te o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, koji stupaju na snagu od 1. siječnja 2027. godine, obuhvaćaju 201.304 osoba, odnosno više od 70 posto branitelja.

"Nastavak je ovo naše dosljedne politike ispravljanja nepravdi prema hrvatskim braniteljima i stradalnicima iz Domovinskog rata", naglasio je Medved.

Dodao je kako Vlada ovim izmjenama osigurava pravednije vrednovanje sudjelovanja u obrani suvereniteta Hrvatske. A to znači da će se visina mirovine određivati prema dužini sudjelovanja u obrani, uz poseban naglasak na sudjelovanje u borbenom sektoru, naveo je.

Pojasnio je kako je predloženim izmjenama obuhvaćen i neborbeni sektor, ali s nižim uvećanjem u odnosu na borbeni sektor.

"Za korisnike mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju uz primjenu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata predlažemo povećanje od tri eura po mjesecu provedenom u borbenom sektoru i 0,5 eura po mjesecu provedenom u neborbenom sektoru za ukupno 174.000 hrvatskih branitelja", istaknuo je ministar.

Zakonom se uvodi dragovoljački dodatak koji se određuje u jednokratnom godišnjem iznosu od 20 posto od osnovice koju Vlada određuje za svaku sljedeću godinu. Osnovica za 2027. iznosi 540 eura, što će iznositi 108 eura po osobi za 104.000 dragovoljaca, kazao je Medved.

Za 368 njegovatelja 100-postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine naknada raste sa 807 na 1350 eura.

Izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ukida se i posljednje preostalo umanjenje mirovine iz 2002. godine od osam do 20 posto, što će u prosjeku donijeti povećanje mirovine za 34.000 korisnika od oko 70 eura.

Mijenja se i uvjet za umirovljenje. Prema važećem zakonu, uvjet je 30 godina mirovinskog staža, od čega 15 na poslovima na kojima se staž računa s povećanim trajanjem s obzirom na to da su velikim dijelom ukinuta takva radna mjesta. Tako se umjesto 15 godina staža s povećanim trajanjem kao uvjet uvodi 15 godina na poslovima i dužnostima u svojstvu osoba obuhvaćenih Zakonom.

"Cilj ovoga je, osim ispravljanja nepravde, i omogućavanje pomlađivanja vojske, policije, njihova daljnjeg profesionalnog razvoja i fleksibilizacija uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu", rekao je ministar rada Alen Ružić.

Prema navodima ministra Medveda, fiskalni učinak izmjena Zakona o hrvatskim braniteljima iznosi 72,8 milijuna eura, a za primjenu oba zakona 99,8 milijuna eura.

Naglasio je kako "snažna Hrvatska pamti one koji su je obranili". "Zato ćemo nastaviti odgovorno, pravedno i s trajnim poštovanjem prema hrvatskim braniteljima ispravljati nepravde, kao što smo to činili do sada. Ovo je priznanje naše Vlade braniteljima koji su bili uz Hrvatsku kad je bilo najteže i Hrvatska je danas uz njih", poručio je Medved.

Premijer Andrej Plenković podsjetio je kako je ovo treći put u deset godina Medvedova ministarskog mandata da "ispravlja nepravde".

25.06.2013., Zagreb - 01. srpnja 2013. Republika Hrvatska postati ce 28. clanica Europske unije, jedinstvene zajednice europskih drzava. Photo: Marko Lukunic/PIXSELL------2 stupca colornovosit

Od 1. siječnja građani će moći ulagati preko investicijskog računa bez poreza

Vlada je uputila u Sabor prijedlog zakona o hrvatskom investicijskom računu, namijenjenom isključivo građanima za ulaganja u financijske instrumente uz porezne pogodnosti, a premijer Andrej Plenković istaknuo je da time žele stvoriti mogućnosti građanima za dugoročna ulaganja s potencijalno boljim prinosima od onih na računima komercijalnih banaka.

Riječ je o novitetu u hrvatskom financijskom sustavu, kojim se uvodi Hrvatski investicijski račun (HRI), odnosno individualni račun na kojem građanin može držati i trgovati financijskim instrumentima (dionice, obveznice, instrumenti tržišta novca, UCITS, ETF-ovi), a da pri tome ne nastaje porezna obveza. To je namijenjeno poticanju ulaganja novčane ušteđevine građana koja se nalazi na štednim depozitima s niskim prinosima u financijske instrumente na tržištu kapitala, istaknuto je u samom zakonskom prijedlogu.

Takav račun može otvoriti svaki odrasli građanin, pa i za svoju maloljetnu djecu, a u tom "poticajnom modelu" može se i štedjeti. Pritom svaki građanin može imati samo jedan hrvatski investicijski račun, a predlaže se maksimalni kumulativni iznos uplata do 200.000 eura po osobi, s mogućnošću dodatne uplate u iznosu od 50.000 eura kao bonus za dugotrajno ulaganje na tržištu kapitala.

Bez obzira na to kakve će prinose ulaganjima ostvariti, građani neće plaćati porez. Isplatu sredstava moći će tražiti kad god, pri čemu su i isplate oslobođene oporezivanja. Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2027. godine.

"Naš cilj je u političkom i ekonomskom smislu vrlo jasan. Dio štednje građana, koja se danas najvećim dijelom nalazi na bankovnim depozitima, usmjeriti prema ulaganjima u dionice, obveznice, fondove i druge financijske instrumente na tržištu kapitala. Time otvaramo mogućnosti za dugoročna ulaganja s potencijalno boljim prinosima od onih na računima komercijalnih banaka, a time povećavamo i dostupnost kapitala našim poduzetnicima i jačamo hrvatsko tržište kapitala", kazao je premijer Andrej Plenković u četvrtak na početku sjednice Vlade.

Dodao je da će maksimalni kumulativni iznos uplata, takozvani limit na novom investicijskom računu, biti 200.000 eura po osobi, a ako vlasnik hrvatskog investicijskog računa u prvih pet godina od njegovog otvaranja ne isplaćuje sredstva s tog računa, moći će uplatiti dodatnih 50.000 eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, predstavljajući taj zakonski prijedlog na Vladi, kazao je da je cilj uvođenja Hrvatskog investicijskog računa da se građanima ponudi jednostavniji i porezno povoljniji način ulaganja, a gospodarstvu osigura dodatni izvor dugoročnog kapitala.

#Vlada #Porez #Mirovine