Dok domaći gosti na kontinent, u Slavoniju i Baranju, dolaze prvenstveno zbog enogastronomskih razloga - autohtone hrane i prije svega sve priznatijih vina, stranci na to područje dolaze zbog aktivnosti na otvorenome, a povezanih upravo s vodama - vožnji kajakom, kanuom, malim brodicama, na rafting, ali i bicikliranje, trčanje i pješačenje u prirodi te promatranje ptica.

Uz tu konstataciju otvoren je IV. Panona Tour - Forum o nautičkom turizmu na kontinentu, u organizaciji Hrvatske gopodarske komore Županijske komore Osijek i Glasa Slavonije, održan u četvrtak u samom srcu baranjske “divljine”, u Eko-centru Zlatna Greda. Odaziv sudionika pokazao je kako se taj prostor pokazao odličnim izborom, ali i da pod pojmom kreiranja proizvoda iz domene aktivnog turizma postoji puno inicijative, a još više potencijala. To je naglašeno jednom činjenicom, a to je da je Hrvatska jedina europska zemlja koja istodobno pripada Sredozemlju i Podunavlju.

Akcijski plan

Cilj foruma Panona Tour stoga je poticanje razvoja posebnih oblika turizma, čime se želi utjecati na proširenje turističke ponude i opći razvoj turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Dok su prva tri izdanja Panona Toura bila teorijska, a ciljem promocije i poticanja inovativnih turističkih potencijala te nužnosti sinergijskog učinka povezivanjem struke, politike i parkova prirode, glavna tema ovogodišnjeg Panona Toura bila je aktivni turizam na unutarnjim vodama kao novi proizvod. Tu se prije svega misli na vožnja kajakom, kanuom, rafting...

Božana Matoš, predsjednica Strukovne grupe nautičkog turizma na unutarnjim vodama HGK-a ŽK Osijek, predstavila je Akcijski plan nautičkog turizma na unutarnjim vodama RH. Pokazalo se kako ta grana ima najmanje zakonodavno obvezujućih čimbenika.

- Osnovna razlika je u tome što se aktivni turizam, za razliku od kruzinga na rijekama i izletničkih plovidbi u nacionalnim parkovima, ne definira kao plovidba, te se onda ovdje ne govori o plovilima, nego o opremi. Dakle, ulazak u aktivni turizam može se osigurati i bez ulaganja u pristanišnu strukturu, što znatno olakšava početak u koji ulaze zainteresirani investitori - istaknula je Matoš. Kako i što se od opreme i infrastrukture može ponuditi, predstavljeno je na panelu.

Zvonimir Lukadinović, voditelj kontrole kvalitete BP Groupa iz Kneževih Vinograda, predstavio je asortiman njihove kompanije, a to su pontoni, odnosno objekti potrebni za ulazak u plovila na vodenim površinama.

- Prvi korak je svakako definirati potrebu naručitelja, jer nije jednak pristup trebate li mali ponton za povremeni ulazak u čamac ili pak naručujete ponton većih dimenzija kojim će se koristiti, primjerice, veslački klubovi. Nakon toga slijedi projektiranje pa potom proizvodnja. Naši pontoni i plutajuće konstrukcije u većini se slučajeva izrađuju od polietilena visoke gustoće, koji je u cijelosti otporan na utjecaj vode i UV zračenje - predstavio je Lukadinović asortiman.

Osječani njihove pontone imaju priliku vidjeti na novim pristaništima u Donjem gradu i Nemetinu. Potvrdio je kako su posljednjih godina angažiraniji na unutarnjim vodama nego na moru.

Mislav Pavošević je, uime TZ-a Osječko-baranjske županije, govorio o profilu gostiju koji dolaze na kontinent i što su njihova očekivanja.

- Polovina gostiju koji dolaze k nama su stranci, dominantno iz Njemačke, potom Italije, Austrije i Slovenije, i na prvom mjestu njihova dolaska su tzv. outdoor aktivnosti - biciklizam, hodanje i planinarenje u zapadnom dijelu Slavonije. Zbog toga za naše buduće nastupe na inozemnim sajmovima radimo novi promotivni materijal, koji će biti s naglaskom na aktivnosti na vodi i uz vodu, a to su uz veslanje i rute na Dravi i jezerima gdje gost u pravilu ne vesla sam, nego je u pratnji skipera ili kapetana. Tu je velik rast i drago nam je što se svake godine sve više poduzetnika odlučuje uložiti u taj oblik ponude, a mi smo tu podrška u promociji svega toga - istaknuo je Pavošević.

Drava Wave

Dinko Pešić direktor je Udruge za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, koja je puna iskustva upravo u aktivnostima na Dravi i Dunavu, jedan je od pionira aktivnosti na vodama. Problem je, za razliku od mađarske strane, što su naša naselja i gradovi udaljeniji od Drave, pa, uz iznimku jedne ili dvije lokacije, nema mjesta koja su prirodna pristaništa za one koji plove Dravom. Možda je i to jedan od razloga zašto vožnja kanuima i kajacima kao oblik rekreacije nisu toliko zaživjeli na ovom području.

- To ćemo nastojati promijeniti Projektom Drava Wave. Naime, ideja je realizirati Centar za posjetitelje koji će biti svojevrsni ponton na Dravi, u Donjem gradu, u ravnini Kožare, koji će uz obilje informacija o Dravi i njezinoj flori i fauni biti i škola obuke iz veslanja i mjera sigurnosnog ponašanja pri aktivnostima na vodi. Pred nama su i dvije aktivnosti, pa ću ih najaviti, 26. rujna je treće izdanje “Across the Drava”, polumaratona u mjestu Szaporca u Mađarskoj. Cilj događaja je poticanje aktivnog bavljenja sportom - trčanje, biciklizam i planinarenje. Potom je u listopadu, sredinom mjeseca, festival “Čudesna šuma”, koji je ove godine dvodnevni, ovdje kod nas u Zlatnoj Gredi - najavio je Pešić.

Upravo zahvaljujući svijesti kako svaka aktivnost na vodi zahtijeva mjere opreza, Rene Tonkli, pročelnik Komisije za spašavanje na vodama Hrvatske gorske službe spašavanja, svjedočio je o njihovu sve manjem angažmanu.

- Kako je rastao broj gostiju u kajakingu, tako su pojačane i naše mjere prevencije, ne skrivam kako smo se i mi razvijali, i sve je to kroz godine dalo rezultate. Primjerice, ovo ljeto nismo imali ni jednu akciju spašavanja što se tiče raftinga, a u posljednjih deset godina imali smo ih svaka dva dana, od Cetine do Drave i Save. Napredak je vidljiv, i mi smo u odnosu prema mjerama koje se (ne) poduzimaju u susjednim zemljama istočno i južno od nas, otišli daleko naprijed - pohvalio se Tonkli. Istododno rasla je i svijest samih korisnika, primjerice, prijašnjih godina nije bilo neuobičajeno da se u čamce ukrca veći broj putnika od predviđenoga, a nerijetko je doza hrabrosti bila podgrijana konzumiranim akoloholom.

Na panel-raspravije potom, nakon uvodnog dijela, otvorena i diskusija u kojoj se na prvom mjestu upozorilo na određene nelogičnosti domaće zakonske regulative, primjerice problematika registracije kampova, odnosno turista koji žele na svome putu prenoćit, ili mjesta na kojima se putnici s kamperima mogu zadržati preko noći.

Privući nove goste

Bila je tvo prigoda da se predstave novi projekti. Matej Perkušić iz TZ-a Baranja predstavio je projekt uređenja Šećeranskog jezera, ali i upozorio kako i oni imaju administrativnih barijera na koje ne mogu utjecati.

 

Poučni park Drava u Noskovcima kao dio Posjetiteljskog centra Dravska priča nudi aktivnosti uz rijeku Dravu, nova je pješačko-biciklistička staza koja se u duljini od 5,7 kilometara proteže uz Dravu. Ili ako ste za aktivnost više, možete biciklima od Noskovaca do Sopja stazom od 11 kilometara, a potom Dravom, kanuima, natrag.

Doprinos u kreiranju novih proizvoda dolazi i od akademske zajednice. Sudionike skupa pozdravila je Karla Bilandžić-Tanasić s osječkog Ekonomskog fakulteta, s Katedre za marketing.

- Imali smo prilike uime Ekonomskog fakulteta sudjelovati u izradi planova destinacije, i zato imati i uvid u više istraživanja. Ono što je bio sadržaj tih planova jest aktivni turizam. Dakle, svaka od zajednica prepoznala je aktivni turizam i vodu kao proizvod na temelju kojega može privući nove goste - naglasila je Bilandžić-Tanasić.

Forum Glasa Slavonije završio je aktivno, ali se i ovom prigodom pokazalo kako je zapravo priroda glavni čimbenik u cijeloj toj priči. Naime, bila je zamišljena ponuda vožnje kanuom, ali je zbog višemjesečne suše prirodni kanal za kanuiranje - presušio. Sudionici skupa su stoga krenuli na poučnu šetnju, koja je bila prisilno skraćena jer je nevrijeme koje je prošlo Baranjom dan prije srušilo mnoga stabla na toj trasi. 

* Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske, Osječko-baranjske županije i TZ-a Osijek.