Osijek, 01. 07. 2026., Trg A. Starčevića, vrućina; toplotni val; sparina; ljeto; slobodnjaci, slobodnjakSNIMIO BRUNO JOBST
BRUNO JOBST
kontinuirano starenje stanovništva

Hrvatska je među najstarijim nacijama u Europi: Broj stanovnika lani je porastao za 8760, no starenje se nastavlja

U odnosu prema procjeni iz prethodne godine, broj stanovnika u 2025. godini povećao se za 8760 osoba, ili 0,2 posto, a prema procjeni stanovništva sredinom 2025. Republika Hrvatska imala je 3.874.993 stanovnika, od toga 1.893.472 muškarca i 1.981.521 ženu, objavio je u petak Državni zavod za statistiku. U 2025. nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva, navodi se u priopćenju DZS-a.

Najveći rast bilježi Istarska županija, u kojoj je, u odnosu prema procjeni prethodne godine, ostvaren relativni porast od 1,60 posto. Rasle su i Zadarska, Zagrebačka, Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Primorsko-goranska županija. U Gradu Zagrebu broj stanovnika porastao je za 0,45 posto. U ostalim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad prisutan u Sisačko-moslavačkoj (1,14 posto) i Požeško-slavonskoj županiji (1,13 posto).

Prosječna starost ukupnog stanovništva RH iznosila je 44,7 godina (muškarci 42,9 godina, žene 46,4 godine), što ga svrstava među najstarije nacije Europe. Najviše stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu prema ukupnom stanovništvu bilo je u Šibensko-kninskoj županiji (28,8 posto), a najmanje u Gradu Zagrebu (20,9 posto). Udio mladog stanovništva (0 -19 godina) u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske iznosio je 18,7 posto. Na razini županija najmanji udio mladog stanovništva bio je u Primorsko-goranskoj (16,2 posto), a najveći u Međimurskoj županiji (21,1 posto), pokazuju podaci DZS-a. Udio fertilnoga kontingenta, odnosno dijela stanovništva u reproduktivnoj dobi u ukupnome ženskom stanovništvu u 2025. iznosio je 39,8 posto. Fertilno žensko stanovništvo čine žene u dobi od 15 do 49 godina.

U 2025. rođeno je 32.479 djece, odnosno njih 410 više nego u 2024. godini. Umrlo je 50.007 osoba, odnosno 1073 manje nego 2024. godine, navodi DZS. I dalje imamo negativan prirodni prirast, koji je nešto manji u odnosu prema 2024. i iznosi -17.528.

Rastao je i broj sklopljenih brakova, ali i razvoda. U 2025. bilo je 17.270 sklopljenih brakova, što je u odnosu prema 2024. porast od 64 sklopljena braka. Razvedenih brakova bilo je 5674, pa je u odnosu prema 2024. bilo 713 razvoda više.

U 2025. godini u Hrvatsku se doselilo 19.180 ljudi više u odnosu prema brojci odseljenih, što je gotovo upola manje nego 2024. godine, kada je taj saldo iznosio 31.394. Iz inozemstva tako je doseljeno 56.665 ljudi, a iselilo se njih 37.485.

KONCENTRACIJA

U Hrvatskoj 52,5 posto stanovništva živi u samo pet županija. Najviše, i to 20,1 posto, odnosno 777.744, živi u Zagrebu i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja broji 431.463 stanovnika, ili 11,1 posto. Najmanje stanovnika imale su Ličko-senjska županija (43.402, ili 1,1 posto) i Požeško-slavonska županija (60.289, ili 1,6 posto).