Koliko zarađuje kolega na istom ili usporedivom radnom mjestu, prema kojim se kriterijima određuje plaća i postoji li razlika između primanja žena i muškaraca - odgovori na ta pitanja ubuduće bi trebali biti dostupniji radnicima. Izmjenama Zakona o radu Hrvatska u svoje zakonodavstvo prenosi europska pravila o transparentnosti plaća, a promjene bi trebale donijeti više prava zaposlenima, ali i nove obveze poslodavcima.

Jedna od najvažnijih novosti odnosi se upravo na plaće. Radnici bi trebali imati pravo dobiti informacije o kriterijima prema kojima se određuju njihove plaće i o prosječnim plaćama za usporediva radna mjesta. Poslodavci više ne bi smjeli radnika pitati koliko je zarađivao kod prethodnog poslodavca, a zaposleniku ne bi smjeli zabraniti da govori o vlastitoj plaći.

Razlika do pet posto

Posebna se pozornost pritom posvećuje razlici u plaćama žena i muškaraca. Prema novim pravilima, razlika u plaćama za isti rad odnosno rad jednake vrijednosti ne bi smjela biti veća od pet posto, a ako se utvrdi veće odstupanje, poslodavac bi ga morao obrazložiti i poduzeti odgovarajuće mjere.

Ministar rada Alen Ružić u svojoj je izjavi ističe da je cilj izmjena postići da rad jednake vrijednosti bude jednako plaćen. Prema podacima koje je iznio, žene i muškarci u Hrvatskoj trenutačno nemaju potpuno jednaka primanja - muškarci za isti rad u prosjeku zarađuju nemalih 6,6 posto više. Hrvatska je pritom ispod europskog prosjeka, gdje je razlika veća od 11 posto. Ministar Ružić očekuje da će nova pravila biti važan korak prema smanjenju te razlike.

- Želimo postići da rad jednake vrijednosti bude jednako plaćen - poručuje Ružić, najavljujući da je novi zakonski okvir u završnoj fazi pripreme. Prema najavama Ministarstva, izvještavanje o plaćama odnosilo bi se na poslodavce s više od 100 zaposlenih, a za provedbu novih pravila trebao bi se uspostaviti i odgovarajući informatički sustav.

Za radnike bi to mogla biti velika promjena - naime, dosad je visina plaće u mnogim tvrtkama bila stvar individualnog dogovora i često poslovna tajna. Zaposlenik je teško mogao znati je li za isti posao plaćen manje od kolege, a još teže je mogao procijeniti postoji li za to objektivan razlog. Nova pravila trebala bi povećati mogućnost usporedbe i otvoriti prostor za razgovor o plaćama, napredovanju i kriterijima nagrađivanja.

Poslodavci, međutim, upozoravaju da transparentnost neće doći bez troška. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca pozdravljaju cilj zakona, ali upozoravaju na kratke rokove za prilagodbu i dodatnu administraciju. Nove obveze zahvatit će sustave plaća, nagrađivanja i sistematizacije radnih mjesta. Poseban je izazov, smatraju, osigurati da transparentnost ne znači automatsko izjednačavanje svih plaća.

Jer, ističu poslodavci, zaposlenici koji imaju veći radni učinak, dodatne kompetencije ili preuzimaju veću odgovornost moraju imati mogućnost biti bolje plaćeni. Ključno će zato biti precizno definirati kriterije prema kojima se plaće određuju kako bi se izbjegla različita tumačenja novih pravila.

No, izmjene zakona donose i još neke fleksibilnije odredbe nego ranije, primjerice one oko korištenja godišnjih odmora - predlaže se dulje razdoblje u kojem će se moći koristiti preneseni godišnji odmor, odnosno odstupanje od sadašnjeg pravila prema kojem se stari godišnji u pravilu mora iskoristiti do 30. lipnja. To je posebno važno za djelatnosti u kojima postoje sezonski vrhunci i radnici objektivno ne mogu iskoristiti odmor u uobičajenom roku, i zaposleni će sigurno biti zadovoljni zbog ovakve odredbe.

Rad preko platformi

Poseban je, međutim, dio Zakona o radu koji se tiče djelovanja digitalnih platformi u Hrvatskoj - rad preko platformi već je uređen izmjenama ZOR-a iz 2022., a pravila su se počela primjenjivati od 2024. Sada se zakon treba dodatno uskladiti s europskim pravilima za platformski rad, a riječ je prije svega o dostavljačima i drugim ljudima koji rade preko platformi ili agregatora. Cilj je jasnije odrediti tko je poslodavac, kada se smatra da postoji radni odnos, tko odgovara za radnika, kako se evidentira rad, kako funkcionira algoritamsko upravljanje radnikom, koja prava radnik ima i kakve obveze imaju platforme i agregatori. Tu postoji vrlo zanimljiv sindikalno-poslodavački sukob jer sindikati smatraju da se problem neće potpuno riješiti dok platforme ne budu stvarni poslodavci, umjesto da se odgovornost velikim dijelom prebacuje na agregatore, a tom stavu nije nesklon ni sam ministar Alen Ružić, koji ističe kako su u Vladi svjesni da mnogo ljudi u Hrvatskoj, uz svoje redovite poslove, radi i kod agregatora, a to se u prvom redu odnosi na taksiste, a onda svakako i na dostavljače.

- Ti ljudi imaju pravo na uobičajena radna prava, a jednako tako i na informaciju tko im je poslodavac i kako mu se mogu obratiti za zaštitu svojih prava. Svjesni smo da je potencijalno velik broj ljudi u Hrvatskoj koji ostvaruje prihode preko platformskog rada i bili bismo najsretniji da su svi poslodavci u lancu registrirani ili dostupni pravnom i poreznom sustavu RH, normalno kao druge tvrtke u Hrvatskoj. To je jedan globalni problem, a u našim izmjenama zakona pokušat ćemo naći najbolja rješenja za postojeću situaciju, pa i ponuditi sigurnost od poslodavaca koji bi mogli izbjeći isplatu zaposleničkih potraživanja gašenjem tvrtki. Sustav bankovnih jamstava i potreba da agregatori jamče za svoje podugovaratelje, koji predlažemo, dokazano nije značajno opterećenje u poslovanju, a donosi važno socijalno i radno osnaživanje položaja zaposlenika s nižim primanjima te civilizacijski iskorak za zakonodavni sustav iz područja radnih i ukupnih ljudskih prava u RH.