Novi pravilnik koji uređuje primanje mladih doktora na specijalizaciju, a dio je paketa mjera ministrice zdravstva Irene Hrstić za unaprjeđenje sustava specijalizacija, naišao je na niz kritika struke zbog sustava bodovanja. Sporni je Pravilnik o standardima i načinu prijma specijalizanata u međuvremenu značajno korigiran, a završna je verzija upravo objavljena u Narodnim novinama te stupa na snagu 2. rujna. U odnosu na početnu verziju, koja je naišla na brojne kritike struke, udvostručen je broj bodova koji se dobiva na temelju nagrada za vrijeme studija, a utrostručen broj bodova za poslijediplomski studij, stručnu i znanstvenu aktivnost. U Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) zadovoljni su ovakvim izmjenama početnog prijedloga, ali traže da se postupak odabira kandidata dodatno uredi. Mladi se liječnici pak pitaju zašto se uopće potrošilo toliko energije na pravilnik koji je na kraju praktički isti kao i postojeći iz 2015. godine.

Izbjegnuta represija

Pravilnik je, podsjetimo, znatno povećao bodovanje rada u deficitarnim djelatnostima, prvenstveno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Intencija je bila nagraditi mlade liječnike koji su neko vrijeme radili u takvim sustavima, u obiteljskoj medicini, na otocima ili u hitnoj službi. Struka se digla na noge što zbog nepravednog sustava bodovanja u kojem je rad na objedinjenom hitnom prijemu bio gotovo potpuno ignoriran što zbog značajne redukcije bodova za znanstveni rad.

Mladi liječnik Nikola Prpić, član Izvršnog odbora Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), smatra da je konačna verzija pravilnika znatno prihvatljivija, ali ističe da se nakon brojnih rasprava i sukoba zapravo nije napravio velik iskorak.

- Novi pravilnik i trenutno važeći puno su sličniji u odnosu na ono što je ministrica originalno htjela. Ona je htjela veći zahvat, ali je to na kraju dosta ublaženo na korist liječnika i osobito na korist pacijenata - kaže Prpić. Da nije korigiran u javnoj raspravi, prijedlog Ministarstva zdravstva mogao je, tvrdi, imati neželjene posljedice za zdravstveni sustav jer bi zdravstvenoj administraciji omogućio da problem manjka liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i izvanbolničkoj hitnoj pomoći rješava pritiskom na mlade liječnike, umjesto stvaranjem boljih uvjeta rada. Liječnici bi, naime, ako žele specijalizaciju, morali odraditi najmanje pola godine u PZZ-u ili hitnoj.

- Zdravstvena se administracija tada ne bi morala baviti privlačenjem kadrova u izvanbolničku hitnu i primarnu zdravstvenu zaštitu, nego bi se mogla osloniti na pravilnik kao represivnu mjeru kojom bi natjerala mlade liječnike da krpaju rupe u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - ističe Prpić. Pritom naglašava da manjak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nije posljedica toga što liječnici taj posao ne žele raditi. “Te rupe postoje ne zato što ljudi to ne žele, nego zato što nisu motivirani ili zato što je sustav u administrativnom kaosu”, ocjenjuje.

U konačnoj verziji novog pravilnika na staro su se vratili bodovi koji se dobivaju za godine studiranja, za rektorove nagrade i znanstvena postignuća. Iako su obiteljska medicina i izvanbolnička hitna pomoć u odnosu na prvotni prijedlog izgubile dio prednosti, konačna verzija ipak ih vrednuje nešto više nego dosadašnji pravilnik. “U pravilniku iz 2015. zapravo je bilo svejedno radite li u obiteljskoj, izvanbolničkoj hitnoj ili, recimo, na nekom bolničkom odjelu. Sada ipak postoji razlika”, ilustrira Prpić.

Mnogo energije ni za što

Podsjeća da postojeći sustav bodovanja nije nastao bez razloga, jer je do 2015. bilo problema s načinom na koji su se provodili natječaji za specijalizacije. Postojala je, kaže, opasnost manipulacije natječajima, a šef je imao puno veći osobni utjecaj u izboru kandidata. Od 2015. godine počelo se bodovati objektivne kriterije, poput znanstvene aktivnosti, stručnog rada, a ostalo je prostora da voditelj jedinice ima nekakav utjecaj na to tko će dobiti specijalizaciju.

- Ministrica je došla s novim prijedlogom gdje je uvedena velika inflacija bodova, a bodovi za stručnu i znanstvenu kompetenciju značajno obezvrijeđeni. I to se nikome nije svidjelo - veli Prpić. To dugoročno ne bi odgovaralo ni pacijentima jer bi primarna zdravstvena zaštita bila prebačena na leđa mlađih liječnika koji se bore za specijalizaciju. Rad na objedinjenom hitnom bolničkom prijemu uopće se nije jasno bodovao, ali u konačnoj verziji jasno je rečeno da i mladi liječnici na OHBP-u mogu dobivati bodove.

Unatoč tome što je novi pravilnik mladim liječnicima sada prihvatljiv, oni u njemu ne vide nikakav napredak. Puno je energiije, kažu, uloženo da bi se vratili na početak, odnosno na postojeće rješenje, koje su ionako smatrali dobrim.

Ono što mlade liječnike smeta jest nepotizam, a njega se, kažu, ionako ne može riješiti pravilinikom. Intervju s kandidatom uvijek je prostor za subjektivno ocjenjivanje, no razgovor poslodavcu omogućuje da procijeni kandidata izvan strogo brojčanih kriterija.

- Intervju ipak dozvoljava voditelju ustrojstvene jedinice koji prima tog specijalizanta da procijeni kako bi se ta osoba uklopila u radni kolektiv i kakve ima predispozicije za određenu specijalizaciju. Ipak je taj razgovor važan - smatra Prpić. No upravo zato što intervju ostavlja prostor za osobnu procjenu, pitanje transparentnosti ostaje otvoreno.