U Hrvatskoj je zabilježeno 35 vrsta šišmiša koje su sve strogo zaštićene i nalaze se u nepovoljnom stanju očuvanosti, a njihova će se važnost za ekosustav istaknuti ovog vikenda obilježavanjem Međunarodne noći šišmiša.

Dosad je u svijetu opisano preko 1500 vrsta šišmiša, u Europi su zabilježene 52 vrste, a u Hrvatskoj 35 i sve su strogo zaštićene. Brojnost vrsta šišmiša najveća je u tropskom i suptropskom području, dok opada prema polovima.

"U Europi se populacije smanjuju pa nekim vrstama prijeti izumiranje, a u Hrvatskoj su sve vrste u nepovoljnom stanju očuvanosti sukladno EU Direktivi o staništima", upozorili su u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Uništavanje staništa i skloništa šišmiša

Najčešći razlozi su uništavanje staništa u kojem love i skloništa u kojima obitavaju. Većina vrsta ima samo jedno mlado godišnje, a postotak smrtnosti novorođenih iznosi i više od 50 posto pa se populacije pojedinih vrsta vrlo teško oporavljaju.

Čak četvrtina ukupnog broja vrsta šišmiša nalazi se u nekoj od kategorija ugroženosti prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) pa su jedna od najugroženijih skupina sisavaca, upozorava Ministarstvo.

Šišmiše ugrožavaju i prekomjerna upotreba pesticida u poljoprivredi i šumarstvu, krčenje šuma, zagađenje vode, zraka i tla, kanaliziranje vodotokova, svjetlosno zagađenje i sve češće ekstremne vremenske nepogode povezane s klimatskim  promjenama. Dodatne prijetnje predstavljaju neprimjerena obnova građevinskih objekata,  uznemiravanje u skloništima i smrtnost na cestama, dok se u zadnjih dvadesetak godina velika smrtnost šišmiša bilježi i na području vjetroelektrana.

Iznimna važnost šišmiša

"Šišmiši su pokazatelji zdravih ekosustava, zdrave prirode, jer veća brojnost vrsta i populacija šišmiša znači da je i okoliš u kojem žive i opstaju zdrav, otporan i stabilan", ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Hrane se nektarom i plodovima i imaju važnu ulogu u oprašivanju i rasprostranjivanju sjemenki. Mango, avokado i banane samo su neki od plodova koji nastaju zahvaljujući šišmišima. Manje je poznata činjenica da šišmiši jedu i nametnike koji napadaju stablo kakaa i  time pridonose njegovu uspješnom uzgoju, rastu, kao i proizvodnji čokolade.

Oni koji žive u umjerenom pojasu, pa i u Hrvatskoj, hrane se muhama, komarcima i moljcima, te sudjeluju u kontroli populacija insekata, među kojima su mnogi štetnici u poljoprivredi i šumarstvu, pa ih se smatra prirodnim insekticidima. U prosjeku jedan šišmiš u noći pojede oko tisuću insekata.

Mitovi o šišmišima

Ministarstvo također upozorava na brojne neutemeljene mitove o šišmišima. Oni nisu slijepi, već vide, ali im taj osjet nije najpotrebniji. U prostoru se kreću zahvaljujući eholokaciji – sustavu orijentacije pomoću odbijenih kratkih ultrazvučnih valova. Pomoću eholokacije orijentiraju se i hvataju plijen.

Mit je također da se šišmiši zapleću u kosu ljudi, kao i da su šišmiši vampiri. 

Šišmiši iznimno dugo žive,  a rekorder je brkati šišmiš (Myotis brandtii) nađen u špiljama sibirske Rusije 2005., koji je u divljini živio najmanje 41 godinu.

Iako većina ljudi veže šišmiše uz podzemna staništa, oni svoja skloništa nalaze i u dupljama i pukotinama stabala te u napuštenim, ali i naseljenim objektima (tavanima, kutijama roleta, karnišama, pukotinama fasada). Biraju toplija skloništa ljeti kako bi odgojili mlade u takozvanim "porodiljnim kolonijama", nakon čega u pravilu sele u hladnija skloništa zimi u kojima hiberniraju jer zimi nema kukaca. Ta skloništa mogu biti udaljena i više desetaka kilometara.

Neke vrste prelaze velike udaljenosti. Mali šumski šišmiš (Pipistrellus nathusii) tijekom migracija može prijeći više od 2200 kilometara, što je jedna od najvećih zabilježenih migracija šišmiša u Europi.

Noć šišmiša uz radionice i edukativne akcije  

Međunarodna noć šišmiša obilježava se od 1997. godine u više od 50 država. Osmišljena je u okviru UNEP/EUROBATS Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša radi popularizacije važnosti očuvanja te skupine životinja, najneobičnijih sisavaca jer su jedini koji lete.

Noć sa subote na nedjelju posljednjeg vikenda u kolovozu rezervirana je za šišmiše diljem svijeta, kada mnogi građani i njihova djeca sudjeluju u radionicama, stručnim vodstvima i drugim edukativnim akcijama kako bi otklonili brojne neutemeljene strahove prema ovim zanimljivim i važnim životinjama, naučili nešto novo i podsjetili se na dobrobiti koje imamo od šišmiša.

Tako i u Hrvatskoj, u brojnim zaštićenim područjima kao i u ZOO vrtovima (Zagreb, Osijek), građani već tradicionalno mogu sudjelovati u obilježavanju ove noći, što mogu provjeriti na mrežnim stranicama ustanova (ZOO Zagreb, Park prirode Medvednica, Baraćeve špilje, Lokrum, Kamenjak, Grabovača, nacionalni parkovi Krka, Plitvička jezera, Paklenica).