Most proziva druge, a ne spominje Sinj ili Opuzen
Mostovci imaju nekoliko svojih gafova oko gospodarenja otpadom
Jedni od glavnih sudionika priče o Gospiću koji su upozoravali na probleme s opasnim otpadom bili su saborski zastupnici Mosta, posebno Zvonimir Troskot. Senzibilizirali su javnost, a posljedično i doveli do toga da predsjednik Zoran Milanović sazove izvanrednu sjednicu Sabora o tome. No istovremeno mostovci imaju i vlastitih gafova kad je riječ o gospodarenju otpadom, a to samo dokazuje da u Hrvatskoj problem s otpadom nema, čini se, ime i prezime, nego - pripada svima.
Jedan od primjera je presica riječkog zastupnika Mosta Marina Miletića, koji je u ponedjeljak ustvrdio kako se otpad iz Senja počeo dovoziti na Marišćinu, s dodatnom konotacijom kako postoji opasnost da i u tom komunalnom otpadu dijelom ima opasnih tvari. Između ostaloga, iznio je i vrlo ozbiljnu tvrdnju o tome da uz Marišćinu nema obitelji u kojoj nema onkoloških bolesti - sve je zvučalo prilično šokantno i zastrašujuće. No odmah nakon toga oglasili su se iz Ekoplusa, tvrtke koja upravlja CGO-om Marišćina - sukus njihova priopćenja jest da su postupili u skladu s vrijedećim zakonskim i planskim okvirom gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.
Drugim riječima, da obveza predaje miješanog komunalnog otpada Grada Senja u CGO Marišćina proizlazi iz Zakona o gospodarenju otpadom i Plana gospodarenja otpadom RH 2023. - 2028., kojim je Grad Senj određen kao dio CGO-a Marišćina.
- Predaja miješanog komunalnog otpada s područja Grada Senja u CGO Marišćina nije rezultat odluke TD-a Ekoplus o prihvatu otpada iz druge županije, nego proizlazi iz vrijedećeg zakonskog i planskog okvira Hrvatske, što je potvrdilo i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije svojim mišljenjem od 7. svibnja - objavili su iz Ekoplusa. Naime, to je odlagalište koje prima otpad iz gotovo cijelog Primorja, pa tako i Senja - tako je Miletić, čini se, u velikoj mjeri promašio svoju metu kad je napravio još jedan svoj - show.
No ništa manje probleme, dapače, mnogo veće, ima Mostov zastupnik i gradonačelnik Sinja Miro Bulj. On je u ponedjeljak sazvao presicu, ali u Splitu, kako bi županijsku HDZ-ovu vlast optužio da kasni s otvaranjem odlagališta Lećevica. Rekao je da je Splitsko-dalmatinska županija pred napuljskim scenarijem i pozvao županijsku vlast na ostavku.
No čini se da pas ne laje zbog sela, nego zbog sebe - naime, Sinj je pred velikim problemima s otpadom, s obzirom na to da je glavno sinjsko gradsko odlagalište Mojanka zatvoreno sredinom srpnja 2026. prema rješenju Državnog inspektorata. Odlagalište je zatvoreno za odlaganje miješanog komunalnog otpada zbog nedostatka odgovarajućih dozvola, a dopušteno je samo odlaganje otpada s područja Sinja pod strogim mjerama. No i tu je problem, jer Grad Sinj odvaja samo oko 10 % otpada čak i kad odlagalište normalno radi, što je među najnižim postotcima odvajanja u RH.
Rješenjem inspektorata od 7. srpnja, koje je Čistoća Cetinske krajine zaprimila 14. srpnja, od kraja srpnja je toj zajedničkoj komunalnoj tvrtki gradova Sinj i Trilj te općina Dicmo, Hrvace i Otok zabranjeno "obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom postupkom odlaganja na odlagalištu Mojanka, smještenom na području grada Sinja, budući da ne posjeduje odgovarajući akt za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom". S obzirom na to da splitski Karepovac odbija primati otpad iz Omiša, a očito poljednjih dana i iz Sinja, jer su se kamioni morali okretati i otići s otpadom odakle su i došli, Bulj je odlučio problematizirati projekt Lećevice. Riječ je o deponiju koji bi 2028. tek trebao početi raditi, a niz godina kasni, ali se Mostov Bulj nije sjetio o tome opširnije govoriti sve dok se sam Sinj nije suočio sa zatvaranjem Mojanke. Da zlo nikad ne dolazi samo, dokazuje i vijest o požaru koji je prošle subote, 22. kolovoza, buknuo upravo na zatvorenom odlagalištu. "Ja kao gradonačelnik za nastalo stanje nemam nikakvo rješenje. Ako bude trebalo, otvorit ćemo nasilu Mojanku", ustvrdio je.
Most uz Bulja trenutno ima i gradonačelnika Opuzena - odnosno Ivan Mataga izabran je kao nezavisni, ali uz podršku Mosta. I ondje je u srpnju zabilježen velik komunalni problem s ilegalnim odlagalištem građevinskog otpada, gdje gomilanje šute i prašina ugrožavaju stanare. Radi se o divljem odlagalištu u centru grada, neposredno ispod stambenih balkona, a prašina i šuta onemogućuju ljudima normalan život. Usto, Most ima i načelnika Općine Kolan na Pagu, Šimu Gligoru, koji je ovih dana zaratio sa stanovnicima predjela Kolanjski Gajac - povod je model prikupljanja otpada, točnije, promjena tog modela, koja je nakon peticija i niza dopisa raznim tijelima državne uprave nedavno rezultirala i kaznenom prijavom "zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti".
Građani su se žalili da ih načelnik Gligora tretira kao “bankomate”, a na kraju su podnijeli i kaznene prijave protiv njega i Hrvoja Borojevića, direktora lokalnog komunalca Čiok. Na teret im stavljaju vrlo ozbiljna djela - zlouporabu položaja i ovlasti, subvencijske prijevare, nesavjesnost rada u službi itd.