U Ministarstvu zdravstva priprema se velika reforma hitne medicine koja bi do 2029. godine taj dio sustava trebala učiniti efikasnijim i dostupnijim pacijentima. Cilj je, kažu u Ministarstvu, da svaki pacijent dobije odgovarajuću razinu zdravstvene skrbi a da resursi hitne medicine budu prvenstveno usmjereni prema životno ugroženim pacijentima. Tako se nastoji riješiti problem neujednačene dostupnosti hitnih timova, manjka liječnika, prebukiranosti OHBP-a nehitnim pacijentima...

Dežurstva u primarnoj zaštiti

Reformom se predviđa jačanje timova hitne pomoći bez liječnika, s dvije medicinske sestre ili dva tehničara, mahom u gradovima gdje postoji hitni bolnički prijem. Planira se i promjena medicinske prijavno-dojavne i dispečerske službe, i to kroz jedan nacionalni ili četiri regionalna centra, čime bi se, tvrde, omogućila optimalna intervencija. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti planira se jačanje posebnih dežurstava u kojima bi liječnici zbrinjavali pacijente s akutnim, ali stabilnim zdravstvenim problemima koji ne zahtijevaju hitnu bolničku obradu. Time bi se pacijentima osigurala kvalitetna alternativa odlasku u OHBP, ae u bolnicama bi se zbrinjavali samo doista hitni pacijenti.

Kod dolaska u OHBP, već bi pri prijemu pacijenta u e-kartonu imali podatke o njegovu stanju i postupcima provedenim na terenu. Uz ujednačenu trijažu, jasnije puteve pacijenata i bržu obradu manje kompleksnih slučajeva te bolje organiziran otpust pacijenata, uključujući sanitetski prijevoz, smanjit će se nepotrebno zadržavanje pacijenata i omogućiti brže zbrinjavanje najtežih, životno ugroženih pacijenata, vele u resornom ministarstvu. Obećavaju pritom i rast koeficijenata za sve hitnjake, u skladu s razinom odgovornosti, opterećenjem i rizicima kojima su izloženi, stalnu edukaciju, modernizaciju opreme i vozila, psihološku podršku...

Prve reakcije struke na ovakav prijedlog nisu ohrabrujuće. Predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) Ivana Šmit upozorava da se ključni problemi, prije svega nedostatak liječnika i pitanje specijalizacija iz hitne medicine, time uopće ne rješavaju.

Specijalizacija problem

- Ne spominje se čime će se stimulirati mlade liječnike na specijalizaciju iz hitne medicine. Radimo reformu hitne, a ni riječi o tome kako ćemo privući ljude. To je veliki problem - upozorava Šmit. Pulska je bolnica upravo dobila odobrenje za osam novih specijalizacija iz hitne, ali čelnica HUBOL-a, koja i sama radi u toj bolnici, strahuje da se ta mjesta neće popuniti. “Svi žarko čekamo da se raspišu te specijalizacije i da vidimo hoće li se uopće itko javiti. Raspiše se osam specijalizacija, javi se možda jedan kandidat, ili se ne pojavi na razgovoru, ili nakon razgovora odustane, ili shvati da je to nešto što mu u životu ne treba”, ilustrira uobičajenu situaciju s natječajima za tu specijalizaciju. Problem hitne, dodaje, ne može se riješiti samo povećanjem broja timova, već treba stvoriti uvjete u kojima će liječnici dugoročno željeti raditi u hitnoj medicini.

- Cijela priča pada na specijalizaciji iz hitne medicine. U bolnicama to nitko ne želi raditi jer ljudi ne žele dežurati u hitnoj do 65. godine. HUBOL je u svom prijedlogu reforme hitne stavio naglasak upravo na to da se omogući liječnicima da nakon godina intenzivnog rada na terenu prijeđu na druga radna mjesta i svoje iskustvo nastave koristiti u sustavu - podsjeća Šmit. Ali nitko iz resornog ministarstva s njima nije o tome komunicirao.

O najavljenoj reformi hitne medicine vrlo je kritičan i Tomislav Petrušić, predsjednik Udruge Hitna 194 uživo, kojeg smeta što se pokušava urediti samo jedan dio zdravstvenog sustava, dok problemi koji hitnu svakodnevno opterećuju ostaju neriješeni.

Problemi neriješeni

- Ovakva reforma hitne čista je kozmetika. To vam je kao da imate petero djece koja su zločesta i sad se posvetite jednom djetetu, radite s njim i računate da ćete imati mir u kući. Nećete, jer imate još četvero djece koja su i dalje zločesta - slikovit je Petrušić. Dok se ne reformiraju drugi sustavi, poput primarne zdravstvene zaštite, reformu hitne smatra besmislenom.

- Obiteljskih liječnika nedostaje, često su stariji od 60 godina, a ordinacije umjesto 1500 imaju po 2200 pacijenata. I onda imate situaciju da ljudi, ni krivi ni dužni, jer ne mogu doći do svog doktora, dolaze na hitne bolničke prijeme i zovu hitnu pomoć - veli Petrušić. Problem se, tvrdi, neće riješiti bez ozbiljnog ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu, u koju se danas ulaže samo četiri posto zdravstvenog proračuna.

Kritičan je i prema ideji organiziranja četiri prijavno-dojavne jedinice, u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. “Mi na terenu često imamo situaciju da i naši dispečeri ne znaju točno gdje se nešto događa, a kamoli da će netko iz Zagreba znati što se događa 150 kilometara dalje, u nekom selu, i koliko treba timu da dođe do tamo”, ilustrira.

- Naš zdravstveni sustav je mrtav, ovo je kozmetika na umirućem čovjeku - zaključuje Petrušić.